ИНТЕРВЈУ СА АРХИТЕКТОМ ФИЛИПОМ РАМОМ. Имагинација без научног сазнања није довољна
Scindeks Asistent Scindeks Asistent
PDF

Dopunski fajlovi

milenam, Сл.1 Philippe Rahm architectes, Domestic astronomy, Louisiana Museum, Данска, 2009. (фото Brøndum & Co).jpg
milenam, Сл.2 Philippe Rahm architectes, Domestic astronomy, Louisiana Museum, Данска, 2009. (фото Brøndum & Co).jpg
milenam, Сл.3 Philippe Rahm architectes, Domestic astronomy, Louisiana Museum, Данска, 2009. (фото Brøndum & Co).JPG
milenam, Сл.4 Philippe Rahm.jpg

Kako citirati

[1]
V. S. Krstić, M. T. Kordić, i J. M. Ristić Trajković, „ИНТЕРВЈУ СА АРХИТЕКТОМ ФИЛИПОМ РАМОМ. Имагинација без научног сазнања није довољна“, Arhitektura i urbanizam, izd. 41, str. 75–79, Dec. 2015, doi: 10.5937/a-u0-9094.

Sažetak

Odnos ljudi i životne sredine, kao i promene u tom odnosu, jedan je od osnovnih problema arhitektonskog projektovanja. Kako tvrde Van der Rin (Van der Ryn) i Kouvan (Cowan) na mnogo načina, kriza životne sredine je projektantska kriza. Projektovanje manifestuje kulturu, a kultura čvrsto počiva na temelju onoga što verujemo da je istina o svetu (Van der Ryn, Cowan, 2007:6). U skladu s događanjima koja se tiču globalnog zagrevanja, klimatskih promena i održivog razvoja (Brandt Commission, 1982; Brundtland Commission, 1987; Rio de Janeiro, 1992) ekološka arhitektura se razvija u nekoliko poslednjih decenija, od projektovanja u cilju očuvanja energije ka održivom arhitektonskom projektovanju (Sustainable Design). U savremenoj arhitektonskoj praksi, ovim problemima se najčešće pristupa sa tehnološkog i naučnog aspekta u cilju smanjenja potrošnje energije i zaštite životne sredine, dok arhitektonske tipologije i metodologija projektovanja ostaju nepromenjeni. U cilju poboljšanja ne samo kvantitativnih, već i kvalitativnih karakteristika prostora, neophodno je ponovno promišljanje i redefinisanje formi relacija arhitekture i prirode, tipologija, kao i metodologije arhitektonskog projektovanja u skadu sa savremenim ekološkim i envajronmentalnim pristupima.

 

Arhitektonska praksa švajcarskog arhitekte Filipa Rama (Philippe Rahm) dovodi u pitanje i preispituje navedene aspekte arhitekture. Intervju prikazuje inovativnu projektantsku praksu koja nudi odgovore na savremene probleme odnosa čoveka prema okruženju. Cilj intervjua je da se ukaže na potrebu za širim filozofskim i naučnim saznanjima arhitekata-projektanata i na potencijal primene specifičnih znanja izvan arhitektonske oblasti u okvirima arhitektonskog projektovanja.

 

 

Intervju je održan u avgustu 2014. godine na engleskom jeziku, a za potrebe ovog objavljivanja je preveden na srpski jezik. Autorke su intervju sprovele i koncipirale kroz istrživanje tema kojima se bave u okviru svojih doktorskih disertacija. Tekst na engleskom jeziku je autorizovan od strane ispitanika (arhitekte Filipa Rama) 12. septembra 2014. godine.

 

Odgovori na pitanja trebalo bi da prikažu informacije o savremenim istraživačkim temama u oblasti arhitektonskog projektovanja.
DOI: 10.5937/a-u0-9094