Uticaj hidrolata lavande na klijavost odabranih biljnih vrsta
Scindeks Asistent Scindeks Asistent
PDF (engleski)

Kako citirati

Ugrinov, S., Mandić, N., Popov, M., Aćimović, M., Stojanović, T., & Rodić, A. (2026). Uticaj hidrolata lavande na klijavost odabranih biljnih vrsta. Acta Herbologica, 34(2), 117-124. https://doi.org/10.5937/34ah-62501

Sažetak

U ovom istraživanju ispitivan je uticaj hidrolata lavande (Lavandula angustifolia) na klijavost odabranih gajenih i korovskih vrsta. Hidrolat lavande, poznat po različitim biološkim svojstvima, nusproizvod je destilacije etarskog ulja lavande. Ispitane su četiri koncentracije hidrolata (10, 20, 50 i 100%) na klijavost semena suncokreta (Helianthus annuus), pšenice (Triticum spp.), pepleljuge (Chenopodium album) i tušta (Portulaca oleracea). Rezultati pokazuju da je hidrolat značajno smanjio klijavost semena C. album, sa vrednostima od 37,25 do 50,98% pri nižim koncentracijama. Najizraženiji efekat uočен je kod P. oleracea, gde su sve primenjene koncentracije značajno umanjile klijavost: 10, 20, 50 i 100% hidrolata smanjili su klijavost za 78, 92, 88 i 100%, respektivno. Hidrolat lavande je imao značajan inhibicioni efekat na klijavost svih ispitivanih vrsta, pri čemu je najveća koncentracija izazvala najjače suzbijanje. Statistički značajne razlike u rastu hipokotila i epikotila korovskih vrsta zabeležene su pri svim koncentracijama u odnosu na kontrolu. Hidrolat je efikasnije smanjivao rast korova nego ratarskih kultura, što ukazuje na njegov potencijal kao bioherbicida, posebno pri višim koncentracijama.

Ključne reči

bioherbicidi, kontrola korova, Chenopodium album, Portulaca oleracea
DOI: 10.5937/34ah-62501
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).