Sažetak
Osnovni cilj sprovedenog istraživanja je bio da se utvrdi prisutvo alohtonih biljaka na području zaštićenog prirodnog dobra Veliko ratno ostrvo. Istraživanja su obavljena tokom vegetacione sezone 2020. godine. Zabeleženo je 35 alohtonih vrsta biljaka koje su klasifikovane u 19 familija. Vrstama su najbogatije Asteraceae (8 vrsta), Fabaceae i Poaceae (po 3 vrste). U horološkom spektru dominiraju vrste severnoameričkog porekla (57.1%), dok su u biološkom spektru najzastupljenije terofite (37.1%). U hronološkom spektru su najbrojnije neofite (67.6%), a među nima po frekvenci pojavljivanja se ističu Acer negundo, Ailanthus altissima, Amorpha fruticosa i Fraxinus pennsylvanica, dok su među neotofitama najčešće Echinocystis lobata i Symphyotrichum lanceolatus. Osamnaest vrsta alohtonih biljaka (51.4%) ima status invazivnih.
Geografski položaj Velikog ratnog ostrva, usled čega je izloženo periodičnim plavljenjima, zatim visok nivo podzemnih voda, visok uticaj antropogenog faktora i biološke osobine alohtonih vrsta, predstavljaju glavne faktore koji im omugavaju naseljavanje ovog prostora. Rezultati sprovedenog istraživanja treba da budu osnova za razvoj strategije za praćenje stanja i planiranje mera za suzbijanje neželjenih biljnih vrsta u cilju zaštite autohtone flore. Samo pažljivim i odgovornim upravljanjem „predela izuzetnih odlika“ kao što je Veliko ratno ostrvo i preduzimanjem odgovarajućih preventivnih mera može da se spreči naseljavanje, odomaćivanje i dalje rasejavanje alohtonih biljaka.
Ključne reči
Reference
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).