Sažetak
Desikacija je agrotehnička mera koja je u poljoprivrednoj praksi prisutna duži niz godina. Desikacija krompira omogućava bolju kontrolu veličine krtola, postiže se fiziološka ujednačenost, ujednačenost u sazrevanju useva, standardizacija boje i čvrstina kože, minimiziranje malformacija krtola, smanjuje pojava patogena i štetočina, uklanjaju se korovi i nadzemna masa krompira radi lakše žetve. Tokom desikacije nadzemni delovi mogu biti uništeni mehaničkim, mehaničko-hemijskim, odnosno hemijskim metodama. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi delovanje različitih herbicida u svojstvu desikanata krompira koji se primenjuju u fenološkoj fazi zrelosti krompira. Primenjeni su herbicidi na bazi a.s. dikvat, piraflufen-etil + mineralno ulje, piraflufen-etil, karfentrazon-etil u jednokratnoj i split aplikaciji. U poslednjoj oceni, 11 DNP je najbolje delovanje ispoljeno sa a.s. dikvat (100%), potom sa a.s. piraflufen-etil + mineralno ulje (92 %), a.s. piraflufen-etil bez ađuvanta je imao niže dejstvo (81%), a.s. karfentrzon-etil u jednoktranoj primeni je bilo na sličnom nivou (78%), a najslabije je delovanje a.s. karfentrazon-etil u split aplikaciji (58%). Rezultati ovih istraživanja su pokazali da se karfentrazon-etil i piraflufen-etil mogu koristiti za desikciju krompira, ali da proizvođači moraju računati na nižu efikasnost, odnosno sporije delovanje u poređenju sa a.s. dikvat. Preporuka je da se uz herbicid doda ađuvant kako bi se poboljšao efekat delovanja.
Ključne reči
Reference
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).