Sažetak
Analizom korovske flore u povrtnjacima organske proizvodnje u selu Trmčare, (okolina Kruševca), zabeleženo je prisustvo ukupno 44 korovskih vrsta (23 korovskih, 19 korovsko-ruderalnih, 1 ruderalna i 1 korov livada i pašnjaka). U konstatovanoj korovskoj flori dominirali su predstavnici klase Magnoliopsida i to 38 vrste, dok su iz klase Liliopsida bile prisutne samo šest vrste. Analiza životnih formi korova u povrtnjacima pokazala je dominaciju terofita, koji su bili zastupljeni sa 70,45%, u odnosu na geofite, čija je zastupljenost bila 13,64%, hemikriptofite, koji su bili zastupljeni sa 11,36% i tero-hemikriptofite sa zastupljenošću od 4,55%. Zakorovljenost nije bila velika, jer je na svakih deset do petnaest dana vršeno međuredno kultiviranje, a u redovima, oko biljaka, su ručno odstranjivani korovi. Bez obzira na mehaničko odstranjivanje korova diverzitet korovske flore nje bio zanemarljiv. U svim posmatranim povrtnjacima najučestalije ozime korvske vrste bile su: Camelina sativa (L.) Crantz., Poa annua L., Myosotis arvensis (L.) Hill., Veronica persica Poir., Cerastium glomeratum Thuill., Lamium purpureum L. Od ranoprolećnih korovskih vrsta u svim posmatranim povrtnjacima najčešće su bile prisutne Chenopodium polyspermum L., Polygonum lapathifolium L., Polygonum persicaria L., Polygonum convolvulus L, Galium aparine L., a od kasnoprolećnih korovskih vrsta najčešće su bile prisutne Chenopodium album L., Amaranthus retroflexus L., Amaranthus hybridus L., Setaria viridis (L.) P. B., Hibiscus trionum L., Portulaca oleracea L.
Ključne reči: povrće, korovska flora, organska proizvodnja, širokolisni korovi, uskolisni korovi
Ključne reči
Reference
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).