In vitro procena antifungalne aktivnosti etarskih ulja vrsta roda Artemisia (A. absinthium, A. dracunculus i A. vulgaris)
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — sistem za ozbiljne časopise i one koji to žele da postanu
PDF

Sažetak

Zbog trenda smanjenja upotrebe sintetičkih pesticida i sve veće pažnje usmerene ka zaštiti životne sredine, poslednjih decenija intenzivirana su istraživanja u oblasti alelopatije, posebno alelohemikalija koje se mogu koristiti za sintezu biopesticida. Rod Artemisia pripada familiji Asteraceae i obuhvata veliki broj aromatičnih i korovskih vrsta (oko 500), koje su prepoznate kao značajan izvor biološki aktivnih jedinjenja koja se odlikuju alelopatskim dejstvom. Stoga, cilj istraživanja ovog rada je bio da se ispita uticaj etarskih ulja tri vrste roda Artemisia (A. absinthium, A. dracunculus i A. vulgaris) na porast micelije izolata fitopatogene gljive Colletotrichum orbiculare, prouzrokovača antraknoze biljaka iz familije Cucurbitacea, u laboratorijskim uslovima.

Antifungalna aktivnost etarskih ulja u in vitro testovima određena je primenom makrodilucione fumigantne metode sa isečkom micelije. Etarska ulja dodavana su direktno u količinama od: 1, 5, 10, 15 i 20 µl za A. dracunculus i A. vulgaris, odnosno 10, 15, 20, 25, 30 µl za A. absinthium. Prosečne IC50 vrednosti iznosile su 4,36; 7,12 i 17,63 µl ml-1 vazdušne faze za A. vulgaris, A. dracunculus i A. absinthium, redom. Prema dobijenim IC50 vrednostima, etarsko ulje A. vulgaris je pokazalo najjači antifungalni potencijal, dok je najslabije inhibitorno delovanje utvrđeno kod etarskog ulja A. absinthium.

 

Ključne reči

Array
DOI: 10.5937/33ah-54354

Reference

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.