Rezerve semena korovskih biljaka u zemljištu u funkciji biodiverziteta
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — sistem za ozbiljne časopise i one koji to žele da postanu
PDF

Sažetak

Efekti intenziviranja savremene poljoprivredne prakse su do sada dobro opisani na nadzemni sastav korova, ali je vrlo malo istražen uticaj na rezerve semena korovskih biljaka u zemljištu. Iz tog razloga, tokom tokom tri godine (2014-2017) uzorkovano je zemljište i procenjena  brojnost semena korova u zemljištu osam različitih sistemima biljne proizvodnje: (i) monokultura kukuruza, ozime pšenice i soje, (ii) dvopoljni plodored (kukuruz - ozima pšenica) sa i bez primene mineralnog đubriva, (iii) tropoljni plodored (kukuruz - ozima pšenica - soja) sa primenom mineralnog đubriva, sa primenom stajnjaka i bez primene đubriva. Procenjena rezerva semena u zemljištu poslužila je za izračunavanje α i β indeksa diverziteta i utvrđivanje raznovrsnosti, bogatstva i ujednačenosti korovske zajednice. Indeksi diverziteta potvrdili su da na diverzitet korovske zajednice utiče strategija rotacije useva kao i izbor đubrenja, da je u monokulturi ozime pšenice najmanja raznovrsnost korovske zajednice, najveći broj dominantnih korovskih vrsta i najmanja uniformnost korovske populacije, dok je u klasičnom tropoljnom plodoredu sa mineralnim đubrenjem najbogatiji biodiverzitet i ujednačenost korovske zajednice.

Ključne reči

Array
DOI: 10.5937/33ah-54792

Reference

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.