Uticaj hidrolata lavande na klijavost odabranih biljnih vrsta
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — sistem za ozbiljne časopise i one koji to žele da postanu
PDF (engleski)

Sažetak

U ovom istraživanju ispitivan je uticaj hidrolata lavande (Lavandula angustifolia) na klijavost odabranih gajenih i korovskih vrsta. Hidrolat lavande, poznat po različitim biološkim svojstvima, nusproizvod je destilacije etarskog ulja lavande. Ispitane su četiri koncentracije hidrolata (10, 20, 50 i 100%) na klijavost semena suncokreta (Helianthus annuus), pšenice (Triticum spp.), pepleljuge (Chenopodium album) i tušta (Portulaca oleracea). Rezultati pokazuju da je hidrolat značajno smanjio klijavost semena C. album, sa vrednostima od 37,25 do 50,98% pri nižim koncentracijama. Najizraženiji efekat uočен je kod P. oleracea, gde su sve primenjene koncentracije značajno umanjile klijavost: 10, 20, 50 i 100% hidrolata smanjili su klijavost za 78, 92, 88 i 100%, respektivno. Hidrolat lavande je imao značajan inhibicioni efekat na klijavost svih ispitivanih vrsta, pri čemu je najveća koncentracija izazvala najjače suzbijanje. Statistički značajne razlike u rastu hipokotila i epikotila korovskih vrsta zabeležene su pri svim koncentracijama u odnosu na kontrolu. Hidrolat je efikasnije smanjivao rast korova nego ratarskih kultura, što ukazuje na njegov potencijal kao bioherbicida, posebno pri višim koncentracijama.

Ključne reči

Array
DOI: 10.5937/34ah-62501

Reference

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.