POLIFENOLNI SASTAV KOMERCIJALNIH UZORAKA RTANJSKOG ČAJA

Sažetak

Rtanjski čaj se često upotrebljava u obliku infuza za ublažavanje respiratornih, urinarnih i drugih tegoba, kao tonik ili napitak [1]. Komercijalno dostupni rtanjski čaj predstavlja herbu dobijenu uglavnom od samoniklih biljaka, a kao biološki izvor proizvođači navode različite vrste roda Satureja L. (fam. Lamiaceae),  Satureja kitaibelii Wierzb. ex Heuff., S. montana L. i S. hortensis L., što može imati uticaj na sastav infuza, njegove efekte i organoleptičke karakteristike.

U ovom radu ispitan je polifenolni profil infuza (2 g/100 mL) pripremljenih od sedam komercijalno dostupnih uzoraka rtanjskog čaja. LC-MS metodom izvršena je identifikacija polifenola kao i određivanje sadržaja marker jedinjenja, rozmarinske kiseline (RK) i klinopodinske kiseline O (KKO), primenom linearne regresije korišćenjem rozmarinske kiseline kao eksternog standarda. Spektrofotometrijskom metodom na bazi Folin-Ciocalteu reakcije određen je sadržaj ukupnih polifenola, a rezultati su izraženi u ekvivalentima galne kiseline (GA)/L infuza.

LC-MS analizom ustanovljeno je da je kvalitativni sastav ispitivanih infuza međusobno vrlo sličan. U infuzima su, na osnovu UV i MS podataka, identifikovane fenolkarboksilne kiseline, od kojih su RK i/ili KKO dominantna jedinjenja, kao i flavonoidi, među kojima se ističe prisustvo heterozida luteolina. Sa druge strane, infuzi su se međusobno razlikovali u kvantitativnom sastavu. Sadržaj ukupnih polifenola varirao je između 118,3 i 476,2 mg GA/L, sadržaj RK 19,5–129,5 mg/L, dok je sadržaj KKO u infuzima iznosio 13,9–72,3 mg/L, računato kao RK. Veći sadržaj ukupnih polifenola i RK određen je u infuzima uzoraka u obliku filter vrećica nego onih koji se nalaze u obliku neusitnjene herbe. Pored toga, može se uočiti da poreklo biljnog materijala ima uticaj na međusobni odnos RK i KKO.

Rezultati dobijeni u ovom ispitivanju ukazuju na značaj odabira biološkog izvora, njegove pravilne identifikacije i primarne prerade herbe na sastav infuza.