ISSN: 0004-1963 eISSN: 2217-8767 Kategorija: M51 Istaknuti nacionalni časopis
DNEVNI UNOS ANTOCIJANA I POLIFENOLA KOJI SE OBEZBEĐUJE UPOTREBOM SOKOVA NA BAZI BOROVNICE
Scindeks Asistent Scindeks Asistent
PDF (engleski)

Kako citirati

1.
Sazdanić D, Mikulić M, Torović L, Cvejić J, Atanacković Krstonošić M. DNEVNI UNOS ANTOCIJANA I POLIFENOLA KOJI SE OBEZBEĐUJE UPOTREBOM SOKOVA NA BAZI BOROVNICE. arhfarm [Internet]. 27. Oktobar 2021. [citirano 20. Septembar 2026.];71(Suppl. 5):S70. Dostupno na: https://test.aseestant.ceon.rs/index.php/arhfarm/article/view/34217

Sažetak

Zdravstvene koristi od konzumiranja borovnice uglavnom su povezane sa prisustvom fenolnih jedinjenja, a posebno antocijana, koji ispoljavaju antioksidativna, antiinflamatorna i kardioprotektivna svojstva (1). Zahvaljujući brojnim pozitivnim efektima koje borovnica ima na zdravlje ljudi, sveži i komercijalno dostupni sokovi od borovnice postali su sastavni deo zdravog načina života (2). Stoga, cilj ove studije je bio određivanje sadržaja pojedinačnih antocijana i polifenola u komercijalno dostupnim sokovima na bazi borovnice, kao i procena dnevnog unosa antocijana i polifenola, koji se obezbeđuje upotrebom ovih sokova. Analizirano je osam uzoraka komercijalno dostupnih hladno ceđenih sokova borovnice: šest uzoraka je sadržalo 100% sok borovnice, jedan uzorak je imao 55% soka borovnice (35,1% je činio ekstrakt Melissa officinalis i 9,9% agavin sirup) i jedan uzorak 35% kaše borovnice i 65% soka jabuke. HPLC-UV metoda je korišćena za kvantitativnu analizu pojedinačnih antocijana i polifenola. Dnevni unos antocijana i polifenola kroz sokove na bazi borovnice je izračunat na osnovu preporučenog unosa prirodnog soka (0,2 l/dan; preporuke USDA). U uzorcima je određeno 15 pojedinačnih antocijana. Najzastupljeniji antocijani su glukozidi i galaktozidi malvidina i delfinidina, kao i cijanidin-glukozid, sa koncentracijama do 53 mg/l. U sokovima je određeno ukupno deset fenolnih jedinjenja, uključujući fenolne kiseline, kao i jedinjenja iz grupa flavan-3-ola, flavonola, flavanona i stilbena. Fenolne kiseline su činile više od 90% ukupnog sadržaja pojedinačnih fenolnih jedinjenja, pri čemu je hlorogenska kiselina najzastupljenija u svim uzorcima, sa koncentracijom od 49 mg/l do 487 mg/l. Koncentracija flavan-3-ola katehina je bila između 0,7 mg/l i 6 mg/l, dok se sadržaj najzastupljenijeg flavonola, kvercetina, kretao između 0,8 mg/l i 12 mg/l. 100% sokovi borovnice generalno sadrže najveće koncentracije antocijana i polifenola, dok je uzorak sa 35% kaše borovnice sadržavao najmanju koncentraciju analiziranih komponenti. Kada bi unos prirodnog soka borovnice bio jednak preporučenim vrednostima, obezbedio bi se unos antocijana od 0,3 mg/dan do 63,5 mg/dan, kao i unos polifenola u rasponu od 13 mg/dan do 106 mg /dan. Ova studija je pokazala da komercijalno dostupni sokovi na bazi borovnice mogu biti značajni izvori različitih polifenola i antocijana u savremenoj ishrani ljudi. Pored toga, rezultati pokazuju da odabir soka u velikoj meri utiče na unos pojedinih antioksidanasa.

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).