Sažetak
Navođenje podataka kojima se krši pravo na dostojanstvo, privatnost i bezbednost žrtava veoma je česta neprofesionalna praksa novinara u izveštavanju o kriminalu. Na ovaj način stvaraju se uslovi za nastanak sekundarne viktimizacije koja se manifestuje kroz pogoršavanje negativnih posledica koje su nastale kažnjivim delom. Cilj ovog rada je da ispita koliko štampani mediji u Srbiji izazivaju sekundarnu viktimizaciju ne poštujući etička načela prilikom izveštavanja o žrtvama krivičnih dela. Primenjena je analiza sadržaja novinskih tekstova o žrtvama nasilja u porodici u periodu od 1. januara do 30. juna 2016. godine. Rotacioni uzorak obuhvatio je štampana izdanja tri dnevna lista različite uređivačke koncepcije sa nacionalnom pokrivenošću: kvalitetne dnevne novine Politika, polutabloidni list Blic i taboidne novine Kurur. Radi potpunijeg sagledavanja poštovanja etičkog kodeksa novinarstva u izveštavanju o nasilju u porodici, za potrebe istraživanja intervjuisani su članovi Saveta za štampu. Rezultati istraživanja su pokazali da postoje razlike između analiziranih dnevnih listova u pristupu temi nasilja u porodici. Polutabloidni list Blic je u analiziranom periodu načinio najveći broj propusta, zatim slede novine tabloidnog karaktera Kurir, dok se u Politici našao značajno manji broj tekstova koji stvaraju uslove za sekundarnu viktimizaciju žrtava ovog krivičnog dela. Otkrivanje identiteta, neopravdano traganje za razlozima nastanka nasilja i navođenje drugih podataka koji nisu u direktnoj vezi sa informativnošću teksta nego ulaze u domen privatnog, neki su od najčešćih etičkih prekršaja novinara.
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Aleksić, J., Đorgović, J. (2011). Priručnik za medijsko izveštavanje o nasilju u porodici i nasilju nad ženama. Beograd: Ministarstvo rada i socijalne politike, Uprava za rodnu ravnopravnost.
Kontakta (2015). Analiza izveštavanja dnevne štampe o nasilju u porodici. Posećeno 21.01.2017. URL:
http://kontakta.rs/analiza-izvestavanja- dnevne-stampe- o-nasilju- u-porodici- februar-mart- april-2015/.
Vreme (2016). Vreme protiv nasilja. Posećeno 03.02.2017. URL: http://vremeprotivnasilja.rs/
Dečiji fond Ujedinjenih nacija (2010). Deca u medijskom ogledalu. Beograd: Dečiji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF).
Dičić-Kostić, N. (2012). Zabrana zlostavljanja i izveštavanje medija: priručnik za novinare. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.
Đurđević, Z. (2014). Krivična dela ubistva. Beograd: Službeni glasnik.
Žene protiv nasilja (2016). Žene protiv nasilja Evropa (WAVE) pokreću Step up! kampanju. Posećeno 05.02.2017. URL: http://www.zeneprotivnasilja.net/vesti/586-zene- protiv-nasilja- evropa-wave- pokrecu-step- up-kampanju
Žene protiv nasilja (2016). Žene i dalje žrtve porodičnog nasilja. Posećeno 05.02.2017. URL: http://www.zeneprotivnasilja.net/images/zpn-u-novinama/2016/pdf/30.01.2016_Zene_i_dalje_zrtve_porodicnog_nasilja-Kikindske%20novine.pdf
Zakon o javnom informisanju i medijima (2016). Službeni glasnik RS, br. 83/2014, 58/2015 i 12/2016.
Ignjatović, Đ. (2009). Teorije u kriminologiji. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Ignjatović, Đ. & Simeunović-Patić, B. (2015). Viktimologija. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Ignjatović, T. (2008). Nasilje u porodici: vodič za novinar(k)e. Beograd: Autonomni ženski centar, Program razvoja dobrih praksi u oblasti nasilja u porodici.
Ignjatović, T. (2009). Postupanja profesionalaca kao uslov smanjenja sekundarne viktimizacije žrtava partnerskog nasilja u porodici. Temida, (12)2: 33-47.
Jugović, A., Jugović, J. & Bogetić D. (2016). Socio-kulturni kontekst i karakteristike nasilja nad ženama u Srbiji. Godišnjak Fakulteta političkih nauka, X(15): 105-123.
Kleut, J. & Mišljenović, U. (2016). Zaštita privatnosti i pretpostavka nevinosti u medijima. Beograd: Partneri za demokratke promene Srbija.
Kodeks novinara Srbije. (2006). Beograd: Nezavisno udruženje novinara Srbije i Udruženje novinara Srbije
Krstić, A. & Milojević, A. (2015). Etički i profesionalni aspekti izveštavanja dnevne štampe u Srbiji, U Indikatori profesionalnog/neprofesionalnog ponašanja novinara i medija – mogućnosti za poboljšanje stanja. (str. 11-37). Beograd: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Krippendorf, K. (1980). Content analysis. An introduction to its metodology. Berverly Hills: Sage.
Kurir (2016). Kurir – stop nasilju. Posećeno 11.01.2017. URL: https://www.kurir.rs/tagovi/stop-nasilju.
Milenković, D. (2015). Medijsko pravo i politike. Beograd: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu
Mršević, Z. (2013). Kvalitativna analiza medijskog izveštavanja o nasilju nad ženama u Srbiji. Beograd: Program Ujedinjenih nacija za razvoj.
Mršević, Z. (2015). Mediji u Srbiji 2014 o rodno zasnovanom nasilju: Između stereotipa i zabave. Beograd: Program Ujedinjenih nacija za razvoj.
Neuendorf, K. (2002). The Content Analysis Guidebook. London: Sage.
Porodični zakon (2015). Službeni glasnik RS, br. 18/2005, 72/2011 i 6/2015.
Savet za štampu (2017). Monitoring poštovanja Kodeksa novinara Srbije. Posećeno 17.12.2016. URL: http://www.savetzastampu.rs/cirilica/monitoring-postovanja-kodeksa-novinara-srbije/132/2017/01/25/1365/rezultati-monitoringa-postovanja-kodeksa-novinara-u-dnevnim-novinama-od-marta-do-decembra-2016.html.
Simeunović-Patić, B. & Kesić T. (2016). Kriminalistička viktimologija. Beograd: Kriminalističko policijska akademija.
Weber, R. P. (1990). Basic Content Analysis (2nd edition). Newbury Park: Sage.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.