Evropska unija na portalima štampanih medija Srbije
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — sistem za ozbiljne časopise i one koji to žele da postanu
PDF

Sažetak

Cilj ovog rada jeste da ukaže na koji način mediji u Srbiji izveštavaju o temama koje su u vezi sa Evropskom unijom. Korpus predstavlja 243 odabrana tematska teksta na portalima dnevnih novina Politika, Danas, Blic i Informer, u periodu od 13. do 19. juna 2016. Ta četiri medija odabrana su tako da pokrivaju različite ideološke pozicije i različite pristupe novinarskog izveštavanja. Metodologija koja je korišćena u radu jeste kvantitativno-kvalitativna analiza medijskog diskursa. Jedinica analize bio je medijski tekst. Analiza je pokazala da su portali u vezi sa EU izveštavali uglavnom (73%) faktografski, bez konkretne analize određenih fenomena. U skladu sa time su i naslovi, koji su dominantno informativni. Istraživanje je pokazalo i da su se pomenuti mediji najviše oslanjali na agencijske informacije (61%), a da se novinar koji imenom i prezimenom stoji iza teksta pojavljuje u samo jednoj trećini primera. Izveštavajući o evropskim temama, portali u prvi plan stavljaju aktuelne medijske događaje, kao i izveštaje sa konferencije za medije, dok se samo manjim delom samoinicijativno bave određenim evropskim problemima koji nisu dnevno aktuelni i za koje je potreban složeniji pristup. Najčešči sagovornici su političari, domaći i međunarodni. U većini tekstova novinari imaju uravnotežen stav prema datoj temi.Rezultati istraživanja pokazali su da gotovo da nema razlika u načinu izveštavaja o evropskoj tematici među portalima dnevnih novina koje inače imaju različite poglede na unutrašnje društveno-političke okolnosti. Evopska unija je bila tema u drugom planu kojom se novinari posmatranih medija nisu studiozno bavili.

Ključne reči

Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
DOI: 10.5937/comman11-12167

Reference

Avramović, Z. & Vujačić, M. (2010). Odnos kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja školskih udžbenika. Teme, XXXIV(2): 447–461.

Bjelica Vlajić, I. (2016). Izbeglička kriza i šengenski sistem. Vojno delo, 68(2): 49–56.

Džombić, I. (2012). Evropske inicijative i institucije. Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung BiH.

Emmert, F. & Petrović, S. (2014). The Past, Present, and Future of EU Enlargement. Fordham International Law Journal, 37(5): 1349–1420.

Eurostat. (2016). Asylum and first time asylum applicants - annual aggregated data (rounded). Posećeno 25. 9. 2016. URL: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tps00191&plugin=1.

Lazea, D. (2015). Domestic Politics and European Integration in Serbia. The Year 2012 and the Paradox of Moderate Nationalism. Procedia – Social and Behavioral Sciences, 183: 99–104.

Lojanica, N. (2016). Konkurentnost srpskog izvoza na tržištu Evropske unije. Poslovna ekonomija, 10(1): 295–311.

Lovre, I. & Jotić, J. (2016). Analiza efikasnosti javnog sektora Republike Srbije u komparaciji sa državama Evropske unije. Poslovna ekonomija, X(1): 100–116.

MacShane, D. (2015). Brexit – How Britain will leave Europe? London: I.B. Tauris.

Miljević, M. I. (2007). Metodologija naučnog rada – skripta. Pale: Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Nalaeva, G. & Semenov, A. (2016). EU-Russia Rivarly in the Balkans: Linkage, Leverage and Competition (The Case of Serbia). Romanian Journal of European Affairs, 16(3): 56–71.

O’ Keeffe, A. (2006). Investigating Media Discourse. New York: Routledge.

SEIO (2016). Evropska orijentacija građana Srbije – ispitivanje javnog mnjenja (decembar 2015). Posećeno 25. 9. 2016. URL: http://www.seio.gov.rs/upload/documents/nacionalna_dokumenta/istrazivanja_javnog_mnjenja/javno_mnjenje_decembar_15.pdf.

Savić, S. (1993). Diskurs analiza. Novi Sad: Filozofski fakultet.

Stevović, M. & Crnobrnja, M. (2016). Bezbednosna politika Evropske unije i aktuelna izbeglička kriza. Megatrend revija, 12(3): 329–342.

Stojšin, S. (2014). Kvalitativna i/ ili kvantitativna analiza sadržaja – specifičnosti primene. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, XXXIX-1: 193–210.

Šušnjić, Đ. (1973). Kritika sociološke metode. Niš: Gradina.

Talbot, M. (2007). Media Discourse – Representation and Interaction. Edinburgh: Edinburgh University Press.

Valić Nedeljković, D. (2008). Slika Kosova u dnevnim novinama u Srbiji. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, XXXIII-1: 281–299.

Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.

Licenciranje

Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.

Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.

Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.

Politika samoarhiviranja

Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.

Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.

Odricanje od odgovornosti

Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.