Sažetak
Rad obrađuje elemente nasilne komunikacije u naslovima dnevnih novina u Srbiji kada je u pitanju tema saobraćaj. Skorašnja istraživanja medija u Srbiji pokazuju trend povećanja agresivne komunikacije u medijima što ostavlja dalekosežne posledice na sve elemente društva. Vremenski uzorak za koji je urađena analiza je čitava 2020. godina koja je bila specifična jer je skoro dva mesaca bilo uvedeno vanredno stanje zbog virusa korona. Cilj rada jeste da ukaže na to koliko i na koji način je upotreba nasilnog jezika primetna u dnevnoj štampi, kao i da se primenjuje u temama koje su osetljive kao što je tema saobraćaja gde bi po standardima profesionalne medijske etike trebalo da postoji poštovanje prema nastradalima, povređenima i njihovim porodicama. Metod koji je upotrebljen za istraživanje je analiza diskursa i komparativna metoda. Analiza pokazuje da nasilna komunikacija dominira u tabloidinim medijima, dok je u ozbiljnoj štampi gotovo nema. Agresivna komunikacija se javlja kada se izveštava o negativnim događajima kao što su saobraćajne nezgode i saobraćajni prekršaji. Kao sredstvo za nasilnu komunikaciju najčešće se koristi žargonski jezik i hiperbola. Istvoremeno primećeno je da je tema saobraćaja dominantinija u tabloidnim medijima. Jedino dnevni list Večernje novosti podjednaku pažnju poklanja i vestima iz crne hronike koji se odnose na saobraćaj, ali i servisnim informacijama koje su važne čitaocima.
Ključne reči
Reference
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.