Sažetak
Cilj teksta je feministička kritička analiza antirodnih diskursa u 892 medijska teksta objavljena u Srbiji, u periodu od prvog januara 2019. do trideset prvog oktobra 2022. godine. Izabrana je medijska baza koja obuhvata najveći deo mejnstrim medija na teritoriji Srbije. Analiza je rađena na ciljanom uzorku kroz pretraživanje nekoliko ključnih pojmova, karakterističnih za antirodne diskurse: „rodna ideologija“, „porodične vrednosti“ i „tradicionalne vrednosti“.
Istraživanje je pokazalo kako diskurs antirodnog pokreta u Srbiji korespondira sa diskurzivnim okvirom i širim delovanjem međunarodnog antirodnog pokreta, konfrontirajući se sa feminizmom, delovanjem LGBTIQ+ pokreta i generalno, progresivnim politikama. Kao i u slučaju internacionalnog antirodnog pokreta, oslanjanje na esencijalističko i biologističko razumevanje roda i seksualnosti i insistiranje na tradicionalističkom ustrojstvu porodice, zasnovanom na rodnoj asimetriji i pratećim hijerarhijama, deo je šireg odbacivanja ideja i praksi društvene i ljudske jednakosti. Tek u tom kontekstu postaje jasnije zašto se ideje o društvenoj uslovljenosti roda, fluidnosti i promjenjivosti ljudskih identiteta, kao i jednakost i jednakopravnost različitih ispoljavanja ljudske seksualnosti smatraju toliko subverzivnim.
Ključne reči
Reference
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.