Sažetak
Sistematizacija stavova prema nezavisnom novinarstvu može istraživačima omogućiti da na relativno sustavan način istraže ovo pitanje u određenom prostornom i vremenskom kontekstu, dovodeći ga u vezu s čimbenicima koji mogu pomoći da stavove prema ovom pitanju jasnije razumijemo, i eventualno promijenimo. Glavni cilj istraživanja nam je bio konstruirati skalu stavova prema nezavisnom novinarstvu. Nadalje, nastojali smo steći uvid u strukturu tih stavova te utvrditi postoje li bitne razlike u tim stavovima u odnosu na rod, obrazovanje i regiju iz koje sudionici potječu, kao i povezanost stavova s dobi sudionika. Također, u odnosu na iste nezavisne varijable utvrdili smo razlike u vjerovanjima pojedinim vrstama medija. Uzorak u istraživanju bio je prigodan, a sačinjavalo ga je ukupno 83 sudionika, od toga 35 muškaraca (42%) i 48 žena (58%). Rezultati su pokazali da je uspješno konstruirana Skala stavova prema nezavisnom novinarstvu, s dvije glavne komponente koje su pokazale zadovoljavajuću pouzdanost: Ovisnost o financijama i nemogućnost nezavisnog novinarstva te Senzacionalizam i kontroliranost. Jedina pronađena statistički značajna razlika ukazuje na činjenicu da visokoškolski obrazovani sudionici u najvećoj mjeri smatraju da su novinari ovisni o financijama te da ne postoji mogućnost nezavisnog novinarstva, dok se najobrazovanija skupina sudionika najmanje s time slaže. Sve grupe sudionika podjednako (ne) vjeruju svim vrstama medija.Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Althaus, S. L. (2003). When News Norms Collide, Follow the Lead: New Evidence for Press Independence. Political Communication, 20(4): 381–414.
Baltezarević, V., Baltezarević, R. & Jovanović, D. (2014). Medijska manipulacija kao obmana slobode. Medijski dijalozi, 7(19): 153–164.
Beers, D. (2006). The Public Sphere and Online, Independent Journalism. Canadian Journal of Education, 29(1): 109–130.
Benson, R. & Powers, M. (2011). Public Media and Political Independence: Lessons for the Future of Journalism from Around the World. New York: Freepress.
Buković, N. (2012). Tko se boji velike zločeste krize? Strukturirani dijalog o nezaposlenosti mladih. Zagreb: Mreža mladih Hrvatske.
Downie, L. & Schudson, M. (2009). The Reconstruction of American Journalism. Columbia Journalism Review, November. Posjećeno 2. 10. 2015. URL: http://www.cjr.org/reconstruction/the_reconstruction_of_american.php.
Dugan, M.A. (2008). Journalism Ethics and the Independent Journalist. McGeorge Law Review, 39(3): 801–811.
Franklin, B. (2006). Local Journalism and Local Media: Making the Local News. London: Routledge.
Grgurević, N. (2014). Ne(zavisno) novinarstvo između političke moći i koncentracije medija. Medijski dijalozi, 7(19): 197–203.
Halmi, A. & Crnoja, J. (2003). Kvalitativna istraživanja u društvenim znanostima i humanoj ekologiji. Socijalna ekologija, 12(3-4): 195–210.
Harcup, T. & O’Neil, B. (2001). What is News? Galtung and Ruge Revisited. Journalism Studies, 2(2): 261–281.
Johansson, B. & Fredriksson, M. (2013). Blurring Boundaries or Embracing Journalistic Ideals?. Göteborg: Department of Journalism, Media and Communication (JMG).
Kanižaj, I. & Skoko, B. (2010). Mitovi i istine o novinarskoj profesiji - imidž novinara u hrvatskoj javnosti. Medijske studije, 1(1-2): 20–39.
Laban, V. (2004). Utjecaj službi za odnose s javnošću na (ne)transparentnost izvora informacija u televizijskim novinarskim tekstovima. Medijska istraživanja, 11(1): 113–130.
Levy, D. & Nielsen (2010). The Changing Business of Journalism and its Implications for Democracy. Oxford: Reuters Institute for the Study of Journalism.
Lewis, J., Williams, A., Franklin, B., Thomas, J. & Mosdell, N. (2011). The Quality and Independence of British Journalism - Tracking the changes over 20 years. Posjećeno 2. 10. 2014. URL: http://www.mediawise.org.uk/www.mediawise.org.uk/files/uploaded/Quality%20%26%20Independence%20of%20British%20Journalism.pdf.
Luengo, M. (2012). Narrating Civil Society: A New Theoretical Perspective on Journalistic Autonomy. Communication & Society, 25(2): 29–56.
Maretić, M., Martinović, D. & Caktaš, J. (2014). Kriza povjerenja u neovisnost medija. Medijski dijalozi, 7(19): 357–372.
Maroš, M. (2014). Objektivnost kao vodilja kvalitetnog medija. Medijski dijalozi, 7(19): 399–409.
Matković, T. (2009). Mladi između obrazovanja i zapošljavanja: isplati li se školovati? Zagreb: Program Ujedinjenih naroda (UNDP) Hrvatska, Zagreb.
McDevitt, M. (2003). In Defense of Autonomy: A Critique of the Public Journalism Critique. Journal of Communication, 53(1): 155–160.
McQuail, D. (1992). Media Performance: Mass Communication and the Public Interest. London, UK: Sage.
Meier, H. E. (2007). Independent Regulatory Authorities and Impossible Jobs: The Failure of German Public Service Broadcasting Regulation. Public Administration, 86(1): 133–148.
Milenković, V. (2014). Između nezavisnosti i kontrole – novinari kao zastupnici javnosti. Medijski dijalozi, 7(19): 117–131.
OECD (2010). The Evolution of News and the Internet. Posjećeno 2. 10. 2015. URL: http://www.oecd.org/internet/ieconomy/45559596.pdf.
Papathanassopoulos, S. (2007). Financing Public Service Broadcasters in a New Era. In E. de Bens, (ed.), Media Between Culture and Commerce (pp. 151–166). Chicago: University of Chicago Press / Intellect Books.
Pew Research Center (2015). The State of the News Media. Posjećeno 10. 10. 2015. URL: http://www.journalism.org/2015/04/29/state-of-the-news-media-2015/.
Picard, R. G. & Van Weezel, A. (2008). Capital and Control: Consequences of Different Forms of Newspaper Ownership. International Journal on Media Management, 10(1): 22–31.
Poler Kovačič, M. (2001). Kriza novinarstva kao kriza etike: tko je novinarski subjekt? Medijska istraživanja, 7(1-2): 25–44.
Price, M. E. (2002). Media and Sovereignty. Cambridge, MA: MIT Press.
Reich Z. & Hanitzsch, T. (2013). Determinants of Journalists' Professional Autonomy: Individual and National Level Factors Matter More Than Organizational Ones. Mass Communication and Society, 16(1): 133–156.
Rutović, Ž. (2014). (Ne)zavisna kontrola slobode (tržišne korporativne medijske „istine“ ili etički kodeks javnog interesa). Medijski dijalozi, 7(19): 45–55.
Sapunar, M. (2004). Osnove znanosti o novinarstvu. Zagreb: Vlastita naklada.
Sindik, J., Glibić, M. & Briški, M. (2014). Provjera metrijskih karakteristika švicarske skale procjene kompetencija kao pokazatelja spremnosti za školu predškolske djece. Holon, 4 (2): 432–458.
Skinner, D. (2008). Television in Canada: Continuity or Change? In D. Ward (ed.), Television and Public Policy: Change and Continuity in an Era of Global Liberalization (pp. 3–26). New York: Taylor and Ward.
Stamenković, S. (2014). Opstanak novinarstva kao uslov za težnju idealu nezavisnosti. Medijski dijalozi, 7(19): 337–356.
Šćekić, R. (2014). (Ne)zavisni mediji – surova realnost i ogledalo profesionalizma. Medijski dijalozi, 7(19): 93–101.
Vukadinović, S. (2014). Transparentnost finansiranja i odsustvo senzacionalizma – preduslovi nezavisnog novinarstva. Medijski dijalozi, 7(19): 103–116.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.