Sažetak
Uvod: Izbijanje pandemije COVID-19 uticalo je na mentalno zdravlje stanovništva širom sveta.
Cilj: Procena faktora rizika za simptome anksioznosti, depresije i stresa tokom prvog talasa pandemije COVID-19.
Metod: Sprovedena je onlajn anketa koja je uključivala 161 učesnika iz opšte populacije, kako zdravih učesnika, tako i ljudi koji su bili pozitivni na COVID-19. Istraživanjem su prikupljeni sociodemografski podaci učesnika, zatim njihova saznanja o pandemiji, kao i psihološki uticaj i stanje mentalnog zdravlja učesnika. Psihološki uticaj na status mentalnog zdravlja je procenjen korišćenjem skale depresije, anksioznosti i stresa (DASS-21). Logistička regresija je korišćena da bi se utvrdili faktori rizika koji su povećali verovatnoću pojave simptoma depresije, anksioznosti i stresa.
Rezultati: Ukupno 63,8% učesnika je pokazalo simptome anksioznosti, dok je 31,6% pokazalo umerene simptome anksioznosti. Simptomi depresije pronađeni su kod 44,1% ispitanika iz uzorka, a 23,7% ispitanika pokazuje umerene simptome depresije, prema DASS-21 kriterijumima. Nemanje istorije psihijatrijskog lečenja, pozitivan test na COVID-19, fizički zdravstveni status i vreme procene bili su najznačajniji prediktivni faktori simptoma depresije. U odnosu na simptome anksioznosti, uočili smo važnost fizičkog zdravlja, posedovanja potomstva i pozitivno testiranje na COVID-19, i da je muškarac. Faktori koji su uticali na veći stepen stresa su: pozitivan test na COVID-19, posebna ishrana, posedovanje potomstva i slabo fizičko zdravlje.
Zaključak: Naša studija ukazuje da bi tokom pandemije COVID-19 u Srbiji nekoliko faktora moglo biti značno za razvoj stresa, depresije i anksioznosti i da se može koristiti kao osnova za veće, populacione studije. Na osnovu ovih budućih studija, preventivne mere mentalnog zdravlja zasnovane na dokazima mogle bi da se primene u Srbiji.
Ključne reči
Array
Array