Komunikaciona efikasnost kao pokazatelj profesionalizma medicinske sestre vaspitača
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — sistem za ozbiljne časopise i one koji to žele da postanu
PDF

Sažetak

Uvod: Кomunikacija je složen i dinamičan proces u kome se šalju i primaju verbalne i neverbalne poruke. Кomunikacija je veština koja se uči, vežba i usavršava. Dobre komunikacione veštine doprinose kvalitetnijim verbalnim i neverbalnim porukama, što ima za posledicu kvalitetnije sporazumevanje u životu i tokom rada. Komunikacija predstavlja osnovu profesionalne kompetencije medicinske sestre ‒ vaspitača i ključni faktor uspešnog vaspitno-obrazovnog rada u predškolskim ustanovama. Njena uloga je naročito izražena u radu sa decom jaslenog uzrasta, gde su empatija, aktivno slušanje i neverbalni znaci od presudnog značaja za uspostavljanje poverenja i emocionalne sigurnosti.

Cilj: Cilj istraživanja bio je ispitivanje razvijenosti komunikacionih veština kod medicinskih sestara ‒ vaspitača i utvrđivanje uticaja sociodemografskih faktora na percepciju i primenu komunikacionih kompetencija u radu sa decom i roditeljima.

Metode: Istraživanje je sprovedeno u osam vrtića Predškolske ustanove „Lane“ na teritoriji opštine Grocka. Uzorkom je obuhvaćeno 50 medicinskih sestara ‒ vaspitača zaposlenih u jaslenim vaspitnim grupama, koje su dobrovoljno i anonimno popunjavale upitnik. Podaci su obrađeni deskriptivnom, analitičkom i statističkom metodom.

Rezultati: Rezultati su pokazali visok nivo svesti o značaju komunikacije (96% ispitanika) i izraženu spremnost za prilagođavanje komunikacije uzrastu deteta i primenu aktivnog slušanja (preko 94% ispitanika). Statistički značajne razlike utvrđene su u odnosu na radni staž i stručnu spremu. Mlađi vaspitači i oni sa višim nivoom obrazovanja pokazali su veći stepen slaganja sa tvrdnjama o važnosti verbalne i neverbalne komunikacije.

Zaključak: Komunikacija se potvrđuje kao kompleksna profesionalna veština koja zahteva kontinuirano usavršavanje i prilagođavanje individualnim karakteristikama dece. Formalno obrazovanje, stručni razvoj i refleksivna praksa doprinose unapređenju kvaliteta komunikacije u predškolskom okruženju.

 

Ključne reči

Array
Array
Array
Array
DOI: 10.5937/erhs4-63026

Reference

Ševkušić S. Značaj komunikacijske kompetentnosti vaspitača za dečji socijalni i emocionalni razvoj. Vaspitač u 21. Veku. 2020;19:34‒45.

Todorović K. Komunikacija kao sredstvo i efekat vaspitanja. Vaspitanje i obrazovanje – časopis za pedagošku teoriju i praksu. 2011; 4:59‒69

Tafa E. Effective communication in early childhood education. Int J Early Child Educ. 2018; 24(2):123–36.

Ata-Aktürk A, Demircan HÖ. Preschool teachers’ teacher-child communication skills: The role of self-efficacy beliefs and some demographics. J Educ Hum Dev. 2017; 6(3):86–97.

DeCapua A, Tian L. Developing the communication skills of early childhood teacher candidates: The case of advice. Eurasian J Appl Linguist. 2015; 1(2):57–75.

Alberti R, Emmons M. Your perfect right: Assertiveness and equality in your life and relationships. 9th ed. California: Impact Publishers; 2008.

Knapp ML, Hall JA. Nonverbal communication in human interaction. 8th ed. Boston: Cengage Learning; 2010.

DJabbarovna BS. Fostering communication skill of preschool children. Academicia Globe. 2021; 2(09):50–4.

Gustafsson, J., Ray, C., Lehto, E. et al. Role of early childhood educators’ demographic characteristics and perceived work environment in implementation of a preschool health promotion intervention. Arch Public Health 81, 127 (2023). https://doi.org/10.1186/s13690-023-01133-z

Milošević T. Vaspitači i učitelji u pedagoškoj komunikaciji. Krugovi detinjstva.2017;2:82-92.

Yahşi Ö. Examination of educators' self-efficacy for effective communication. Kıbrıslı Eğitim Bilimleri Dergisi. 2021; 16(2):451–67.

Bronfenbrenner U. The ecology of human development: Experiments by design and nature. Harvard University Press; 1989.

Vygotsky LS. Mind in society: The development of higher psychological processes. Cambridge (MA): Harvard University Press; 1978.

Breneselović DP. Kompetencije ili kompetentnost: različiti diskursi profesionalizma vaspitača. Vaspitanje i obrazovanje. 2013; 34(2):57-68.

Jull J, Jensen H. Kompetencija u pedagoškim odnosima: od poslušnosti do odgovornosti. Beograd: Eduka; 2014.

Kulinxa G. Interpersonalna komunikacija u programima ranog djetinjstva usmjerenima na dijete. Metodika. 2010; 11(21):240–51.

Vasilyeva VS, Nukitina EY, Reznikova EV, Druzhinina LA, Osipova LB. Structure of communication competence of teachers of preschool educational institutions. Eur Proc Soc Behav Sci. 2021; 2:50–4.

Maslach C, Leiter MP. Burnout. Stress and health. 2016; 32(5):439–46.

Tasic, R., Rajovic, N., et. Milic, N., Nursery teachers in preschool institutions facing burnout: Are personality traits attributing to its development?. PLOS ONE. 2020;15(11)

Nurani Y, Utami AD. Early Childhood Education Teachers' Effective Communication Based Teaching Skill. In: 9th International Conference for Science Educators and Teachers (ICSET 2017). 2017: 723–8.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.