Abstract
Kao jedno od najvažnijih načela uobličenja socijalnih odnosa Hesiod ističe načelo pravde. On ideju pravde stavlja u samo središte života, jer u njoj nalazi onaj koren iz koga treba da izraste drugačiji i bolji svet. Ideja pravde se kod Hesioda manifestuje kao potreba za učvršćivanjem odnosa ekvivalencije tamo gde je on stabilan i adekvatan, i za njegovim uspostavljanjem tamo gde je destabilizovan i neadekvatan. Prisutnost pravde na svim nivoima, od najvišeg metafizičkog, pa sve do relacija u praktičkoj sferi, ukazuje da ona može biti razmatrana kao moćno božanstvo, kao kosmičko načelo, ali i kao legitimacijska osnova sveobuhvatnog ljudskog delanja. Kod Hesioda se konačno nagoveštava razlika između poretka uzročnosti nerazumske prirode i poretka običajnosne dužnosti, odnosno između bia na jednoj strani i nomosa i dike na drugoj strani. Smatrajući da živa bića ne mogu narušavati poredak bia, ali da čovek može narušavati poredak dike, Hesiod postulira razliku koja će biti ključna za kasnije filozofsko promišljanje sfere praxisa.
Keywords
References
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka.