Sažetak
Zdravlje ljudi je krivičnim zakonodavstvom predviđeno kao važan zaštitni objekat. Iako je cilj u radu svakog ljekara poboljšanje zdravlja i izlječenje pacijenta, ponekad dođe i do slučajeva ljekarske greške. Autor u radu najprije razmatra definisanje pojma ljekarska greška, osvrće se na osnovnu podjelu i razdvaja pojam ljekarske greške od sličnih pojmova kao što su nesrećan sučaj i komplikacija. Ljekarska greška postojaće u slučaju ako se utvrdi uzročna veza između radnje ljekara i ozbiljnog narušavanja zdravlja pacijenta ili nastupanje smrtnog ishoda. Da bi izbjegao da dođe do ljekarske greške doktor je dužan da pacijenu objasni eventualne rizike u liječenu, kao i rizike u toku samo operativnog zahvata i postoperativnom toku, kao i da pacijent da saglasnost prije medicinskog zahvata. Autor dalje razmatra konkretno krivično djelo - Nesavjesno pružanje ljekarske pomoći i analazira ga u pozitivnom pravu i krivičnom pravu Slovenije gdje dolazi do interesantnih zaključaka o sličnosti propisanih sankcija kao i da je krivično djelo – Nesavjesno pružanje ljekarske pomoći delicta propria, jer je spisak sužen i specifičan krug onih lica koje se mogu naći u ulozi izvršioca krivičnog djela.
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Čejović B., (1974). Krivičnopravni problemi transplantacije delova ljudskog tela, doktorska disertacija, Beograd
Čizmić, J., (2008). Pravo pacijenta na obaviještenost, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol.29, br.1,1-17
Deisinger M, (2002). Kazenski zakonik z komentarjem, GV Založba , Ljubljana
Dežman, Z., (2010).Zakon o pacijentovih pravicah in njegov kazenskopravni vidik, Medicina in pravo, Maribor 375-388
Draškić, M., (2006). Lekarska greška, teškoća definisanja, Medicina in pravo, Zbornik radova, Maribor 245-250
Đurišić, J. (2017). Sporna pitanja u vezi sa krivičnim djelom nesavjesno pružanje ljekarske pomoći, Anali Pravnog Fakulteta u Beogradu LXV, 1/2017 151-168
Flis V. &Gorišek J,(2006). Privolitev in zdravnikovo ukrepanje, Medicina in pravo, Zbornik radova, Maribor 85-99
Flis, V., (2006). Medicinska napaka, Medicina in pravo, Zbornik radova, Maribor 223-244
Golob P., (2010). Kazenska odgovornost in informirana privolitev: Ali je zdravljenje res kaznivo dejanje, Medicina in pravo, Zbornik radova, Maribor 401-409
Ivanjko, Š., (2010). Odgovornost in zavarovanje odgovornosti zdravnika, Medicina in pravo, Zbornik radova, Maribor 177-186
Korošec D., (2016). Medicinsko kazensko pravo, GV Založba, Ljubljana
Kraljić S., (2010). Nekateri vidiki pacientove avtonomije, Medicina in pravo, Zbornik radova, Maribor, 187-199
Polajnar – Pavčnik, A., (2006).Zaplet, napaka in pravne posledice, Medicina in pravo, Zbornik radova, Maribor 217-222
Radišić, J., (1996). Lekarske greške u svetlosti pravnih razmatranja, Aktuelni problemi u medicini, Institut društvenih nauka, Centar za savremena istraživanja, Beograd 157-184
Radišić, J., (2014). Odgovornost zbog štete nanijete pacijentu infekcijama – lagodan pogled u praksu njemačkih sudova, Evropska revija za pravo osiguranja, Vol 4. 14-26
Radišić, J. (2012) – Odgovornost lekara zbog smrti pacijenta izazvane nehatnim nečinjenjem – pogled u nemačku pravnu teoriju i praksu, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, godina LX, 1/2012, 20-34
Radišić J., (2008).Medicinsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta Union u Beogradu, Izdavačko preduzeće „Nomos” Beograd
Radosavljević T., (2014).Pravna regulacija ljekarske djelatnosti u Srbiji, magistarska teza, Beograd
Roxin C., (2010). Über den doluseventualis, Crimen (I) 1/2010, PravnifakultetUniverziteta u Beogradu – prevod Ivana Marković 5-17
Savić S., (2010). Lekarska deletnost i krivična odgovornost, Naučni časopis urgentne medicine – halo 94, vol.16. br.2, Beograd 54-65
Stojanović Z, (2012). Komentar krivičnog zakonika, Službeni glasnik, Beograd
Stojanović Z., (2006). Krivično pravo, Pravna knjiga, Beograd
Turković K., (2006). Prava pacijenta na suodlučivanje prema Zakonu o zaštiti prava pacijenta, Medicina in pravo, Zbornik radova, Maribor 101-113
Turković, K., (2006)Novi pogledi u svijetlu na odgovornost liječnika za liječničku grešku, Medicina in pravo, Zbornik radova, Maribor 223-232
Vuković, I. (2013). Krivična dela nepravog nečinjenja, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd
Vuković I., (2014). Pretpostavljeni pristanak u krivičnom pravu, Crimen, V, 1/2014, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 51-61
Zwitter, M., (2006). Zapleti in etične dileme pri zdravljenju, Medicina in pravo, Zbornik radova, Maribor 251-258
Zakoni:
Krvični zakonik Republike Srbije – KZ (»Službeni glasnik RS« br. 85/05, 88/05, 107/05, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13, 108/2014, 94/2016 i 35/2019)
Zakon o zdravstvenoj zaštiti Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 25/2019)
Kazneni zakon Republike Slovenije (Uradni list RS, št. 50/12 – uradno prečiščeno besedilo, 6/16 – popr., 54/15, 38/16 i 27/17)
Zakon o pacijentovim pravima (Ur. L. RS, št. 15/2008 i 55/17)
Zakon o neizlječivim bolestima(Ur. L. RS, št. 33/2006)
Zakon o duševnom zdravlju (Uradni list RS, št. 77/08, 46/15 – odl. US i 44/19 – odl. US)
Presude i rešenja:
Rešenje Apelacionog suda u Novom Sadu, KŽ – 1 – 1445/15 od 14.01.2016
Presuda Vrhovnog suda Republike Slovenije, I Ips 273/2010 od- 07.07.2011
Presuda Višeg suda u Celju, Kp 394/2004, od 11.01.2005
Presuda Saveznog vrhovnog suda Njemačke od 14.03.2003.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka.