Sažetak
Rad predstavlja novi analitički okvir za praćenje difuzije sektorskih šokova produktivnosti u evropskim ekonomijama tokom digitalne i zelene tranzicije. Korišćenjem unapređene strukturne dekompozicije input–output mreža, identifikovano je šest kanala transmisije: direktni, interni, povratni, dobavljački, kupca i novi kanal dvostruke tranzicije. Dinamička neuravnotežena panel regresija, koja obuhvata 24 sektora u 27 država članica EU u periodu 2000–2023, pokazuje visoku heterogenost propagacije šokova tokom tranzicionih perioda.
Ključni rezultati pokazuju da dvostruki efekti tranzicije pojačavaju tradicionalne mrežne efekte za 42–47 procenata, pri čemu digitalno intenzivne industrije povećavaju uzvodnu propagaciju, a sektori orijentisani ka održivosti povećavaju nizvodnu transmisiju. Savremeni koeficijent dvostruke tranzicije dostiže do 2,34 procenta, što je znatno više od tradicionalnih preliva. Multiplikatori ukazuju na informacione usluge i energetiku kao glavne pokretače transformacije, sa prelivačkim efektima koji su 2,8 puta veći od tradicionalnih industrijskih veza. Privremena analiza pokazuje ubrzano jačanje efekata preliva nakon 2020. godine, u skladu sa Mehanizmom za oporavak i otpornost i intenziviranjem politika dvostruke tranzicije.
Ovi nalazi pružaju empirijske dokaze kreatorima politika u Evropi o međusektorskoj dinamici i naglašavaju potrebu za integrisanim digitalno-zelenim strategijama tranzicije radi unapređenja rasta produktivnosti.
Ključne reči: Mrežne veze, Input–output analiza, Šokovi produktivnosti, Digitalna transformacija, Zelena tranzicija, Strukturna dekompozicija, Dinamička panel regresija, Dvostruka tranzicija, Evropska unija