Sažetak
Konoplja (Cannabis sativa L.) je osetljiva vrsta na uticaj egzogenih regulatora rasta kako u tretmanu vegetativnih biljaka tako i u kulturi in vitro. NOC, MOK, 2,4-D, KIN, BAP, GK3, askorbinska i nikotinska kiselina egzogenog porekla u ispitivanim koncentracijama i dozama izazvali su promene u kanabinoidima u biljkama sorte IUSO 31. Askorbinska kiselina, auksini i GK3 značajno su smanjili sadržaj kanabinoida, a kiselina i citokinina - povećana. Kao rezultat trostrukog izlaganja nikotinskoj kiselini i BAP-u, nastavile su se promene u potomstvu, sa epigenetskim efektima, odnosno nasleđivanjem i varijabilnosti koja nije povezana sa naslednim promenama u DNK nukleotidnim sekvencama. Dodatna metoda za povećanje nivoa nepsihotropnih kanabinoida može biti tretman vegetativnih biljaka citokininom BAP (koncentracija 40 mg/l, potrošnja 30 ml/m2, faza rasta i razvoja VVSN 51), koji za razliku od visokog koncentracije nikotinske kiseline, značajno povećan CBD i u manjoj meri – THC. Od oplemenjivačkih osobina stabljike značajnu promenu u pravcu porasta pretrpeli su ukupna dužina stabljike, masa i sadržaj vlakana, produktivnost semena i pol. Široke su mogućnosti za upotrebu fitohormona egzogenog porekla u regulaciji akumulacije kanabinoida, morfogenezi biljaka kanabisa i produktivnosti. Različiti genotipovi konoplje mogu imati različite odgovore na regulatore rasta biljaka i koncentracije, koje treba odrediti od slučaja do slučaja.