Sažetak
Uvod: Prekomjernu uhranjenost i pretilost prate promjene u patofiziologiji osobe, njenom somatskom i estetskom aspektu, i nerijetko snažna neprijatna emocionalna komponenta koja za posljedicu ima razvoj psihijatrijskih poremećaja, u prvom redu depresije. Cilj: Istraživanje je imalo za cilj ispitati postojanje statistički značajne povezanosti sociodemografskih faktora i indeksa tjelesne mase (engl. Body mass index, BMI) sa intenzitetom depresije kod prekomjerno uhranjenih i pretilih osoba. Metod: Istraživanje je kao studija presjeka obavljeno u Doma zdravlja Krupa na Uni (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina) u periodu od 01.12.2018. do 01.10.2019. Uzorak je činilo 90 prekomjerno uhranjenih i pretilih osoba, 58 (64.4%) žena i 32 (35,6% ) muškaraca prosječne starosti 55,0 ± 6,9 godina. Pored opšteg upitnika, u istraživanju je korišćen Bekov indikator depresije (engl. Beck's Depression Inventory, BDI). U statističkoj analizi podataka korišćen je hi kvadrat test. Rezultat: Depresije je utvrđena kod 45 (50.0%) učesnika u istraživanju (31.1%. blaga depresija, 15.6% umjerena depresija i 3.3% ozbiljna depresija). Utvrđeno je postojanje statistički značajno većeg intenziteta depresije kod osoba ženskog pola i učesnika u istraživanju sa indeksom tjelesne mase ≥ 25. Zaključak: Ženski pol je nezavisni prediktor intenziteta depresije kod prekomjerno uhranjenih i pretilih osoba. Postoji snažna povezanost vrijednosti indeksa tjeslesne mase i intenziteta depresije u istih. Stepen obrazovanja, mjesto prebivališta i uzrast nisu u saglasnosti sa prisustvom i ozbiljnošću depresije kod prekomjerno uhranjenih i pretilih osoba.