Abstract
Trilioni mikroorganizama koji žive u i na telu čoveka, njihovi geni i metaboliti, jednim imenom nazvani humani mikrobiom, danas su prepoznati kao aktivni učesnici u gotovo svakom aspektu ljudske biologije. Ovaj raznovrstan i dinamičan ekosistem funkcioniše poput skrivenog organa i duboko je integrisan u fiziologiju i očuvanje zdravlja čoveka. Tokom poslednje dve decenije humani mikrobiom, nekada pozicioniran u marginalnim sferama istraživanja, postao je centralna tema biomedicinskih nauka. Otkriće da mikrobne zajednice imaju ključnu ulogu ne samo u metabolisanju nutrijenata već i u modulaciji imunskog sistema, neuroendokrinoj komunikaciji i održavanju sistemske homeostaze, značajno je promenilo naše razumevanje zdravlja i bolesti. Koncept mikrobioma kao centralnog aktera u održavanju zdravlja i razvoju bolesti više se ne posmatra kao hipoteza već kao potvrđena naučna realnost koja transformiše savremenu medicinsku praksu.