Scindeks Asistent Scindeks Asistent
Vol. 70 Br. 4 (2019)

POJAVA GLAVOBOLJA KOD SPORADIČNE BOLESTI MALIH KRVNIH SUDOVA MOZGA

DOI: 10.5937/mp70-23841
Aleksandar B. Stevanović
Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet
Aleksandra M. Pavlović
Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet Klinika za neurologiju, Klinički centar Srbije
PDF

Objavljeno

2019-12-31

Sekcija

Originalni naučni članak

Kako citirati

1.
Stevanović AB, Pavlović AM. POJAVA GLAVOBOLJA KOD SPORADIČNE BOLESTI MALIH KRVNIH SUDOVA MOZGA. MedPodml [Internet]. 31. Decembar 2019. [citirano 20. Septembar 2026.];70(4). Dostupno na: https://test.aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/23841
ACS APA ABNT Chicago Harvard IEEE Vancouver

Preuzimanje za menagere referenci

Endnote/Zotero/Mendeley (RIS) BibTeX

Sažetak

Uvod: Bolest malih krvnih sudova (BMKS) mozga je čest nalaz kod pacijenata sa klasičnim vaskularnim faktorima rizika i povezana je sa motornim, kognitivnim i afektivnim poremećajima. Neuroradiološki, BMKS mozga se prezentuje lakunarnim infarktima i/ili hiperintenzitetima bele mase (HBM), a moguća je i pojava mikrokrvarenja. Pored retkih naslednih oblika BMKS mozga, pacijenti sa glavoboljom, posebno migrenskog tipa, nalaze se u povećanom riziku za nastanak ovih lezija, mada je povezanost kompleksna i nedovoljno razjašnjena. Cilj rada je identifikacija učestalosti i tipa glavobolja kod pacijenata sa sporadičnom BMKS mozga.

Materijal i metode: Retrospektivnom studijom obuhvaćeno je 115 pacijenata sa dijagnozom BMKS mozga lečenih i ispitivanih hospitalno na Odeljenju za cerebrovaskularne bolesti i rezistentne glavobolje Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije, u periodu od 1. januara 2015. godine do 31. decembra 2017. godine. Analizirani su osnovni demografski podaci, tip glavobolje i nalaz na nuklearnoj magnetnoj rezonanci (NMR) mozga (prisustvno lakunarnih ishemija, HBM i ukupna težina lezija) standardnim statističkim testovima.

Rezultati: Od ukupnog broja pacijenata uključenih u studiju, 44% je patilo od glavobolje. Lakunarni infarkti su uočeni kod 86,1% pacijenata, a HBM kod 46,1% pacijenta. Povezanost glavobolje i prisustva lakunarnih ishemija je bila na nivou statističkog trenda (p = 0,072) dok su pacijenti bez glavobolje imali tendenciju češče pojave HBM u odnosu na one sa glavoboljom (p = 0,065).

Zaključak: Veliki broj pacijenata sa sporadičnom, arteriolosklerotskom BMKS mozga se ujedno žali na glavobolju. Na NMR snimcima mozga, pristustvo lakunarnih infarkta je vezano sa glavobolju kao simptom, a postojanje HBM je češće kod pacijenata bez glavobolje u anamnezi.

DOI: 10.5937/mp70-23841

Reference

Pantoni L. Cerebral small vessel disease: from pathogenesis and clinical characteristics to therapeutic challenges. Lancet Neurol. 2010;9:689-701.

Moran C, Phan TG, Srikanth VK. Cerebral small vessel disease: A review of Clinical, Radiological, and Histopathological phenotypes. Int J Stroke. 2011;7:36-46.

Ettlin, Dominik A. The International Classification of Headache Disorders, 3rd edition (beta version). Cephalalgia. 2013; 33:629-808.

Zhang Y, Parikh A, Qian S. Migraine and stroke. Stroke and Vascular Neurology. 2017;2:160-167.

Rocca MA, Colombo B, Pagani E et al. Evidence for cortical functional changes in patients with migraine and white matter abnormalities on conventional and diffusion tensor magnetic resonance imaging. Stroke. 2003;34:665-670.

Mawet J, Kurth T, Ayata C. Migraine and stroke: in search of shared mechanisms. Cephalalgia. 2015;35:165-181.

Lee MJ, Lee C, Chung C-S. The Migraine – Stroke Connection. J Stroke. 2016;18:146-156.

Kruit M, Buchem MV, Launer L, Terwindt G, Ferrari M. Migraine is associated with an increased risk of deep white matter lesions, subclinical posterior circulation infarcts and brain iron accumulation: The population-based MRI CAMERA study. Cephalalgia. 2010;30:129-136.

Uggetti C, Squarza S, Longaretti F et al. Migraine with aura and white matter lesions: an MRI study. Neurol Sci. 2017;38:11-13.

Wahlund LO, Barkhof F, Fazekas F, et al; A new rating scale for age-related white matter changes applicable to MRI and CT. Stroke. 2001;32:1318-1322.

Trauninger A, Leél-Ossy E, Kamson DO et al. Risk factors of migraine-related brain white matter hyperintensities: an investigation of 186 patients. J Headache Pain. 2011;12(1):97-103.

Monteith T, Gardener H, Rundek T et al. Migraine, white matter hyperintensities, and subclinical brain infarction in a diverse community. Stroke. 2014;45:1830-1832.

Bashir A, Lipton RB, Ashina S, Ashina M. Migraine and structural changes in the brain: A systematic review and meta-analysis. Neurology. 2013;81:1260-1268.

Palm-Meinders IH, Koppen H, Terwindt GM et al. Structural Brain Changes in Migraine. JAMA. 2012;308:1889–1896.

Hamedani AG, Rose KM, Peterlin BL, et al. Migraine and white matter hyperintensities: The ARIC MRI study. Neurology. 2013;81:1308-1313.

Beckmann Y, Gökçe S, Zorlu N, Türe HS, Gelal F. Longitudinal assessment of gray matter volumes and white matter integrity in patients with medication-overuse headache. The Neuroradiology Journal. 2018;31:150–156.

Nissen SE, Yeomans ND, Solomon DH et al. Cardiovascular Safety of Celecoxib, Naproxen, or Ibuprofen for Arthritis. N Engl J Med. 2016;375:2519-2529.

Gunter BR, Butler KA, Wallace RL, Smith SM, Harirforoosh S. Non-steroidal anti-inflammatory drug-induced cardiovascular adverse events: a meta-analysis. J Clin Pharm Ther. 2017;42:27-38.

Roberto G, Raschi E, Piccinni C et al. Adverse cardiovascular events associated with triptans and ergotamines for treatment of migraine: systematic review of observational studies. Cephalalgia. 2014;35:118-131.

Kurth T, Mohamed S, Maillard P et al. Headache, migraine, and structural brain lesions and function: population based Epidemiology of Vascular Ageing-MRI study. BMJ. 2011;342:7357.