Fenologija crvenoglavog buvača (Psylliodes chrysocephala L.) u uljanoj repici
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — sistem za ozbiljne časopise i one koji to žele da postanu
PDF (engleski)

Dodatni fajlovi

Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)

Kako citirati

Fenologija crvenoglavog buvača (Psylliodes chrysocephala L.) u uljanoj repici. (2017). Pesticides and Phytomedicine Pesticidi I Fitomedicina, 31(3-4). https://test.aseestant.ceon.rs/index.php/pif/article/view/11999

Sažetak

Crvenoglavi buvač (Psylliodes chrysocephala (L.) je važna štetočina ozime uljane repice u
Srbiji. Naseljava uljanu repicu početkom oktobra i aktivan je u polju sve do pojave mraza i zime. Tokom jeseni adulti se mogu videti kako polažu jaja u zemljište u blizini biljaka. Larve P. chrysocephala se tokom novembra intenzivno razvijaju u lisnim peteljkama i najviše ih ima krajem ovog meseca. Na netretiranim biljkama disekcijom je utvrdjeno 76.0 % napadnutih biljaka sa u proseku 31.1 % napadnutih listova u razvojnom stadijumu BBCH 18-19. Rezultat ovolikog napada je bilo smanjenje broja biljaka za 51%, od 43,0/m2 koliko ih je bilo u jesen na 22,0/m2 u proleće naredne godine. Nova generacija adulta P. chrysocephala izleće iz zemljišta tokom prve polovine juna i brzo napušta polje sa skoro suvim biljkama uljane repice. Naši rezultati su pokazali da deo populacije ostaje u dijapauzi i eklodira u narednom usevu tokom proleća naredne godine. Mi smo u fotoeklektor kavezima, koji su ostavljeni u polju i tokom naredne godine, 5. marta 2012. u organskom polju registrovali 0.5 imaga/m2, dok je u lovnom
pojasu zabeleženo 0.81 imaga/m2.

Ključne reči

Array
Array
Array
Array
Array
Array

Reference

Alford, D., Nilsson, C., & Ulber, B. (2003). Insect pests of oilseed rape crops. In D. V. Alford (Ed.), Biocontrol of oilseed rape pests (pp 9-41). Oxford, UK: Blackwell Science.

Bonnemaison, L., & Jourdheuil, P. (1954). L’altise d’hiver du colza (Psylliodes chrysocephala L.). Annales Epiphyties, 5, 1345-1524.

Buhl, K. (1959). Beobachtungen und Untersuchungen über Biologie und Bekämpfung des Rapserdflohes (Psylliodes chrysocephala L.) in Schleswig-Holstein. Zeitschrift für Pflanzenkrankheiten (Pflanzenpathologie) und Pflanzenschutz, 66(6), 321-338.

Ferguson, A.W., Barari, H., Warner, D.J., Campbell, J.M., Smith, E.T., Watts, N.P., & Williams, I.H. (2006). Distributions and interactions of the stem miners Psylliodes chrysocephala and Ceutorhynchus pallidactylus and their parasitoids in a crop of winter oilseed rape (Brassica napus). Entomologia Experimentalis et Applicata, 119(2), 81-92. doi:10.1111/j.1570-7458.2006.00404.x

Kereši, T., Sekulić, R., & Štrbac, P. (2007). Ostale važne štetočine uljane repice. Biljni lekar, 35(4), 426-438.

Maceljski, M., Balarin, I., & Danon, V. (1980). Rezultati višegodišnjih proučavanja pojave i štetnosti insekata na uljanoj repici. Zaštita bilja, 31(4), 317-324.

Milovanović, P. (2007). Štetni insekti na uljanoj repici u Srbiji. Zaštita bilja, 58(1-4), 25-53.

Sivčev, L., Graora, D., Sivčev, I., Tomić, V., Dudić, B., Buchs, W., & Gotlin-Čuljak, T. (2012). Pests of oilseed rape in Northern Serbia. In International Symposium on Current Trends in Plant Protection with ESENIAS Workshop -Managing Invasive Alien Species in SE countries (pp 511-515). Belgrade, Serbia: IZBIS.

Williams, I.H. (2010). The major insect pests of oilseed rape in Europe and their management: An overview. In I. Williams (Ed.), Biocontrol-based integrated management of oilseed rape pests (pp 1-43). Dordrecht, Netherlands: Springer. doi:10.1007/978-90-481-3983-5_1

Williams, I. H., Büchs, W., Hokkanen, H., Klukowski, Z., Luik, A., Menzler-Hokkanen, I. … Ulber, B. (2004). The EU project MASTER (Management Strategies for European Rape pests): a review of progress. IOBC/WPRS Bulletin, 27(10), 3-16.

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.