Sažetak
Kupusnjače predstavljaju grupu najznačajnijih povrtarskih kultura u Crnoj Gori. Najviše se gaji kupus glavičar (Brassica oleracea var. capitata), a u novije vreme uvode se u proizvodnju i ostale kupusnjače, u prvom redu kelj, kelj pupčar, karfiol i brokola. Jedna od specifičnostipovrtarske proizvodnje u Crnoj Gori je gajenje raštana (Brassica oleracea var. acephala), najprostijeg varijeteta vrste B. oleracea, najsrodnijeg divljem pretku – varijetetu sylvestris. Bolesti predstavljaju glavni ograničavajući faktor uspešne proizvodnje ovih biljaka. Zbog osetljivosti sortimenta i neadekvatne zaštite, često se dešava da usev na pojedinim parcelama bude u manjoj ili većoj meri oštećen. U Crnoj Gori do sada nisu sprovedena istraživanja o prouzrokovačima bolesti na kupusnjačama, a posebno ne istraživanja bakterioznih oboljenja. S obzirom da su tokom 2009. godine na biljkama konstatovani simptomi nekroze ivice lista u obliku latiničnog slova V i crna trulež sudovnog sistema, pretpostavka je bila da je prouzrokovač ovih patoloških promena fitopatogena bakterija Xanthomonas campestris pv. campestris. Uzorci sa obolelih biljaka prikupljeni su sa različitih lokaliteta u Crnoj Gori. Izolacija i identifikacija
bakterije urađena je laboratorijskim metodama prema Schaad-u (1980), Lelliott i Stead-u (1987) i Arsenijeviću (1997). Ispitivanja odabranih bakterijskih izolata obuhvatala su primenu klasičnih bakterioloških metoda (ispitivanje patogenih, morfoloških, odgajivačkih i biohemijsko-fizioloških osobina dobijenih izolata) i ELISA test. Dobijeni rezultati potvrdili su prisustvo i pojavu X.campestris pv. campestris (Pammel
1895) Dowson 1939 u Crnoj Gori, na kupusu, kelju, brokoliju i raštanu. Ovo je prvi eksperimentalni podatak da je raštan domaćin X. campestris pv. campestris u Crnoj Gori.
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).
Preuzimanja
Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.