Delovanje salicilne kiseline kao elicitora na biljne vaši u pšenici i otkrivanje zaraženosti infracrvenom termovizijskom kamerom, Ismailia, Egipat
Scindeks Asistent Scindeks Asistent
PDF (engleski)

Dopunski fajlovi

Effects of salicylic acid induced resistance in wheat on aphids and detection of infestation using infrared thermo-imaging technique in Ismailia, Egypt (engleski)

Kako citirati

mahmoud, mahmoud farag, & Mahfouz, H. M. (2015). Delovanje salicilne kiseline kao elicitora na biljne vaši u pšenici i otkrivanje zaraženosti infracrvenom termovizijskom kamerom, Ismailia, Egipat. Pesticides and Phytomedicine Pesticidi I Fitomedicina, 30(2). https://doi.org/10.2298/pif.v30i2.7932

Sažetak

Pšenica (Triticum sativum L.) je jedna od najvažnijih žitarica u Egiptu. Štetni insekti, kao što su biljne vaši, predstavljaju pretnju u pogledu smanjenja prinosa. Otpornost indukovana kod pšenice folijarnom primenom salicilne kiseline ispitivana je u polju Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta Suez Canal u Egiptu tokom sezona 2012/2013 i 2013/2014. Tri sorte pšenice: Gemesa 9, Sakha 93 i Giza 168 prskane su tri puta koncentracijama salicilne kiseline (SA) od 200 mg/l i 100 mg/l nakon otkrivanja zaraze biljnim vašima korišćenjem infracrvene termovizijske kamere.
Tehnika infracrvene termovizije zasniva se na značajnim razlikama u temperaturi površine zaraženih i zdravih listova. Dobijaju se digitalne slike, a računarski program omogućava brzo otkrivanje zaraze. Rezultati su pokazali da zaraza biljnim vašima povećava temperaturu zaraženih listova, u poređenju sa zdravim listovima. Opseg razlike između maksimalne i minimalne temperature (At) bio je 1.1 ºC kod zdravih listova i 3.9 ºC kod zaraženih listova. Rezultati primene SA pokazali su značajne razlike u srednjim vrednostima za broj biljnih vaši i smanjenje zaraženosti među tretmanima i sortama. Viša od dve ispitivane koncentracije SA (200 mg/l) postigla je višu efikasnost kod sve tri sorte nego niža koncentracija (100 mg/l) tokom ogleda koji je trajao pet nedelja. Najviša efikasnost u suzbijanju biljnih vaši postignuta je jednu nedelju nakon primene (86,28% za sortu Giza, 85,89% za Gemesa i 70,54% za Sakha, respektivno). Pored toga, primena SA dovela je do povećanja prinosa sve tri sorte u odnosu na kontrolu. Sve tri sorte (Giza, Gemesa i Sakha) imale su više prinose nego kontrola nakon
primene 200 mg/l SA. Uporedni prinos zrna je bio 2.491,5, 2.455,0 i 2.327,25 kg/fed.  Može se zaključiti da se tehnika infracrvene termovizije može koristiti za otkrivanje zaraženih listova. Takođe, primena SA u pšenici indukuje otpornost na biljne vaši.

Ključne reči

Aphids||
||Biljne vaši
Wheat||
||Pšenica
Infestation||
||Zaraženost
Salicylic acids||
||Salicilna kiselina
Thermal imaging||
||Termovizija
DOI: 10.2298/pif.v30i2.7932

Reference

Boughton, A.J., Hoover, K., & Felton, G.W. (2006). Impact of chemical elicitor applications on greenhouse tomato plants and population growth of the green peach aphid, Myzuzs persicae. Entomologia Experimentalis et Applicata, 120(3), 175-188. doi:10.1111/j.1570-7458.2006.00443.x

Chamberlain, K., Pickett, A.J., & Woodcock, M.C. (2000). Plant signalling and induced defense in insect attack. Molecular Plant Pathology, 1(1), 67-72. doi:10.1046/j.1364-3703.2000.00009.x

Dogimont, C., Bendahmane, A., Chovelon, V., & Boissot, N. (2010). Host plant resistance to aphids in cultivated crops: Genetic and molecular bases, and interactions with aphid populations. Comptes Rendus Biologies, 333(6-7), 566-573. doi:10.1016/j.crvi.2010.04.003

Dowell, F.E., Throne, J.E., & Baker, J.E. (1998). Automated nondestructive detection of internal insect infestation of wheat kernels by using near-infrared reflectance spectroscopy. Journal of Economic Entomology, 91(4), 899-904. doi:10.1093/jee/91.4.899

Elhamid, E,M.A., Sadak, M. S., & Tawfik, M.M. (2014). Alleviation of adverse effects of salt stress in wheat cultivars by foliar treatment with antioxidant 2− Changes in some biochemical aspects, lipid peroxidation, antioxidant enzymes and amino acid contents. Agricultural Sciences, 5(13), 1269-1280. doi:10.4236/as.2014.513135.

Freier, B., Triltsch, H., Möwes, M., & Moll, E. (2007). The potential of predators in natural control of aphids in wheat: Results of a ten-year field study in two German landscapes. BioControl, 52(6), 775-788. doi:10.1007/s10526-007-9081-5

Hansen, J.D., Carlton, R., Adams, S., & Lacey, L.A. (2008). Infrared detection of internal feeders of deciduous tree fruits. Journal of Entomological Science, 43(1), 52-56.

Henderson, C.F., & Tilton, E.W. (1955). Tests with acaricides against the brow wheat mite. Journal of Economic Entomology, 48(2), 157-161. doi:10.1093/jee/48.2.157

Hussein, N.M., Hussein, M.I., Gadel Hak, S.H., Hammad, M.A., & Shaalan, H.S. (2014). Efficacy of exogenous elicitors against Tuta absoluta on tomato. National Science, 12(4), 120-128.

Ibrahim, O.M., Bakry, B.A., Thalooth, A.T., & El-Karamany, M.F. (2014). Influence of nitrogen fertilizer and foliar application of salicylic acid on wheat. Agricultural Sciences, 5(13),1316-1321. doi:10.4236/as.2014.513140

Mahmoud, M.F. (2013). Induced plant resistance as a pest management tactic on piercing sucking insects of sesame crop. Arthropods, 2(3), 137-149.

Manickavasagan, A., Jayas, D.S., & White, N.D.G. (2008). Thermal imaging to detect infestation by Cryptolestes ferrugineus inside wheat kernels. Journal of Stored Products Research, 44(2), 186-192. doi:10.1016/j.jspr.2007.10.006

Meinlschmidt, P., & Maergner, V. (2003). Thermographic techniques and adopted algorithms for automatic detection of foreign bodies in food. In Proceedings of Thermosense XXV (pp. 168-177). Bellingham, WA: International Society for Optical Engineering.

Pettersson, J. Pickett, J.A., Pye, B.J. Quiroz, A., Smart, L.E., Wadhams, L.J., & Woodcock, C.M. (1994). Winter host component reduces colonization by bird-cherryoat aphid, Rhopalosiphum padi (L.) (Homoptera, Aphididae) and other aphids in cereal fields. Journal of Chemical Ecology, 20(10), 2565-2574. pmid:24241832. doi:10.1007/BF02036192

Pickett, A.J., Bruce, A.J.T., Chamberlain, K., Hassanali, A., Khan, R.Z., Matthes, C.M., … Woodcock M.C. (2006). Plant volatiles yielding new ways to exploit plant defence. In M. Dicke & W. Takken (Eds.), Chemical ecology: From gene to ecosystem (pp 161-173). Dordrecht, Netherlands: Springer.

Pickett, J.A. & Poppy, G.M. (2001). Switching on plant genes by external chemical signals. Trends in Plant Science, 6(4), 137-139. doi:10.1016/s1360-1385(01)01899-4

Pickett, J.A., Rasmussen, H.B., Woodcock, C.M., Matthes, M. & Napier, J.A. (2003). Plant stress signalling: understanding and exploiting plant-plant interactions. Biochemical Society Transactions, 31(1), 123-127. pmid:12546668. doi:10.1042/bst0310123

Raskin, I. (1992). Role of salicylic acid in plants. Annual Review of Plant Physiology and Plant Molecular Biology, 43, 439-463. doi:10.1146/annurev.pp.43.060192.002255

Ryals, J.A., Neuenschwander, U.H., Willits, M.G., Molina, A., Steiner, H.Y., & Hunt, M.D. (1996). Systemic acquired resistance. Plant Cell, 8(10), 1809-1819. doi:10.2307/3870231

SAS Institute. (2004). Version 9.1 SAS/STAT Users Guide. (Vols. 1 & 2). Cary, NC.: Author.

Steffey, K. & Gray, M. (2012). Managing insect pests. In Illinois Agronomy Handbook (pp 179-196). Retrieved from: http://extension.cropsci.illinois.edu/handbook

Thaler, J.S., Fidantsef, A.L., Duffey, S.S., & Bostock, R.M. (1999). Trade-offs in plant defense against pathogens and herbivores: a field demonstration of chemical elicitors of induced resistance. Journal of Chemical Ecology, 25(7), 1597-1609. doi:10.1023/A:1020840900595

Varith, J., Hyde, G. M., Baritelle, A.L., Fellman, J.K., & Sattabongkot, T. (2003). Non-contact bruise detection in apples by thermal imaging. Innovative Food Science and Emerging Technologies, 4(2), 211-218. doi:10.1016/s1466-8564(03)00021-3

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).