Efikasnost fungicida različitog mehanizma delovanja u suzbijanju kestenjaste pegavosti izdanaka maline (Didymella applanata)
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — sistem za ozbiljne časopise i one koji to žele da postanu
PDF (engleski)

Dodatni fajlovi

Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)

Kako citirati

Efikasnost fungicida različitog mehanizma delovanja u suzbijanju kestenjaste pegavosti izdanaka maline (Didymella applanata). (2017). Pesticides and Phytomedicine Pesticidi I Fitomedicina, 32(1). https://doi.org/10.2298/pif.v32i1.12945

Sažetak

U toku 2014. i 2016. godine, ispitivana je efikasnost četiri fungicida sa nespecifičnim
(bakar-hidroksid, makozeb, hlorotalonil i ditianon) i šest sa specifičnim (fluopiram, boskalid, fluazinam, tebukonazol, azoksistrobin i piraklostrobin) mehanizmom delovanja, u suzbijanju prouzrokovača kestenjaste pegavosti izdanaka maline (Didymella applanta). Ogledi su izvedeni u komercijalnom zasadu maline na lokalitetu Trešnjevica (Arilje), u zapadnoj Srbiji, po tipu potpunog slučajnog blok sistema sa četiri ponavljanja. Svi fungicidi su primenjeni preventivno, a obavljeno je ukupno pet tretiranja, četiri pre berbe i jedno nakon završene berbe. Efikasnost testiranih preparata ocenjena je tri nedelje nakon poslednje primene fungicida. Intenzitet oboljenja u kontrolnim (netretiranim) parcelama iznosio je 53,7% (2014) i 76,3% (2016). Tokom obe godine ispitivanja, najviša efikasnost postignuta je primenom tebukonazola (96,3% i 99,6%), fluopirama (95,7% i 99.3%) i boskalida (94,7% i 95,9%). Fungicidi nespecifičnog mehanizma delovanja mankozeb, hlorotalonil, bakar-hiroksid i ditianon bili su efikasni u suzbijanju D. applanata i značajno su smanjili intenzitet oboljenja u poređenju sa netretiranim parcelama. Efikasnost ovih preparata bila je između 64,4% i 81,7%, dok su azoksistrobin, piraklostrobin i fluazinam pokazali veoma nisku efikasnost (13,7-37,8%) u subijanju prouzrokovača kestenjaste pegavosti izdanaka maline.

Ključne reči

Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
DOI: 10.2298/pif.v32i1.12945

Reference

Anonymous (2015). Plant protection products on the Serbian market. Biljni lekar (Plant Doctor), 41(1-2), 234-236.

Bartlett, D.W., Clough, J.M., Godwin, J.R., Hall, A.A., Hamer, M., & Parr-Dobrzanski, B. (2002). The strobilurin fungicides. Pest Management Science, 58, 649-662. doi 10.1002/ps.520

Dimitrijević, M., & Petronijević, M. (1976)..Prilog proučavanju zaštite maline od Didymella applanata (Niessl) Sacc (Control of Didymella applanata on raspberry). Zaštita bilja, 137/138, 273-278.

EU Pesticides Database (2014). Active substances. Regulation (EC) No 1107/2009. Retrieved from http://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/eu-pesticides-database/public/?event=homepage&language=EN

Faby, R. (2008). Control of cane diseases in raspberries. Acta Horticulturae 777, 323-326. doi 10.17660/ActaHortic.2008.777.48

Fernandez-Ortuno, D., Tores, J.A., de Vicente, A., & Perez-Garcia, A. (2008), Mechanisms of resistance to QoI fungicides in phytopathogenic fungi. International Microbiology, 11(1), 1-9.

Fox, R.T.V. (2006). Spur blight of raspberry. Mycologist, 20(2), 77.

Fungicide Resistance Action Committee (FRAC) (2016). FRAC Code List 2016: Fungicides sorted by mode of action (including FRAC Code numbering). Retrieved from http://www.frac.info/docs/default-source/publications/frac-code-list/frac-code-list-2017-final.pdf?sfvrsn=2

Golembiewski, R.C., Vargas, J.M., Jones, A.L.,Jr., & Detweiler, A.R. (1995). Detection of demethylation inhibitor (DMI) resistance in Sclerotinia homoeocarpa population. Plant Disease, 79, 491-493.

Gubler, W.D., & Ypema, H.L. (1996). Occurrence of resistance in Uncinula necator to triadimefon, myclobutanil, and fenarimol in California grapevines. Plant Disease, 80, 902-909.

Guo, Z., Miyoshi, H., Komyoji, T., Haga, T., & Fujita, T. (1991). Uncoupling activity of a newly developed fungicide, fluazinam [3-chloro-N-(3-chloro-2,6-dinitro-4-trifluoromethylphenyl)-5-trifluoromethyl-2-pyridinamine]. Biochimica et Biophysica Acta (BBA)-Bioenergetics, 1056(1), 89–92.

Josifović, M. (1941): Bolesti voćaka (Plant diseases ). Belgrade, Serbia: Srpska kraljevska akademija.

Karaoglanidis, G.S., Ioannidis, P.M., & Thanassoulopoulos, C.C. (2000). Reduced sensitivity of Cercospora beticola isolates to sterol demethylation-inhibiting fungicides. Plant Pathology, 49 (5), 567-572.

Koller, W., Wilcox, W.F., Barnard, J., Jones, A.L., Braun, P.G. (1997). Detection and quantification of resistance of Venturia inaequalis populations to sterol demethylation inhibitors. Phytopathology, 87(2),184-190.

Lousberg, R.J.J.C., Holland, G.J.J., Minderhoud, L., Salemink, C.A., Foppen, F.H., van Broekhoven, L.W. ... Tuttobello, L. (1973): Production of the raspberry phytotoxin of Didymella applanata (Niessl) Sacc. Journal of Phytopathology, 76 (2), 133-141.

McGrath, M.T., & Shishkoff, N. (2001). Resistance to triadimefon and benomyl: dynamics and impact on managing cucurbit powdery mildew. Plant Disease, 85(2),147-154.

Mikulic-Petkovsek, M., Schmitzer, V., Stampar, F., Veberic, R., & Koron, D. (2014). Changes in phenolic content induced by infection with Didymella applanata and Leptosphaeria coniothyrium, the causal agents of raspberry spur and cane blight. Plant Pathology, 63 (1),185-192.

Mirković, B., Tanović, B., Hrustić, J., Mihajlović, M., Stević, M., Delibašić,G., & Vukša, P. (2015a). Toxicity of copper hydroxide, dithianon, fluazinam, tebuconazole and pyraclostrobin to Didymella applanata isolates from Serbia. Journal of Environmental Science and Health, Part B: Pesticides, Food Contaminats, and Agricultural Wastes, 50 (3), 175-183.

Nikolić, M., Ivanović, М., Milenković, S., Milivojević, Ј., & Milutinović, М. (2008). The state and prospects of raspberry production in Serbia. Acta Horticulturae, 777, 243-250.

Ranković, M., & Garić, R. (1996): Bolesti maline (Raspberry diseases). Biljni lekar 24 (2), 114-120.

Stammler, G., Brix, H.D., Glattli, A., Semar, M., & Schoefl, U. (2007). Biological properties of the carboxamide boscalid including recent studies on its mode of action. In McKim, E.M. (Ed.), Proceedings XVI International Plant Protection Congress, Glasgow (pp 40-45). Alton, UK: British Crop Production Council.

Statistica for Windows (data analysis system), version 6 [Computer software]. (2001). Retrieved from www.statsoft.com

Stevanović, M., Dolovac, N., Trkulja, N., Milosavljević, A., Kuzmanović, S., & Aleksić, G. (2014). Suzbijanje Didymella applanata u zasadima maline primenom novijih organskih fungicida tokom vegetacije (Control of Didymella applanata in raspberry orchards using new organic fungicides during vegetation). Zaštita bilja, 65(1), 27-32.

Stević, M., Vukša, P., & Elezović, I. (2010). Resistance of Venturia inaequalis to demethylation inhibiting (DMI) fungicides. Zemdirbyste-Agriculture, 97(4), 65-72.

Williamson, B. (1991). Spur blight. In Ellis, M.A., Converse, R.H., Williams, R.N., Williamson, B. (Eds.), Compendium of raspberry and blackberry diseases and insects (pp 7-9.). St. Paul, MN, USA: APS Press.

Williamson, B. (2003). A possible resurgence of minor fungal diseases of Rubus caused by reductions in fungicide use. IOBC-WPRS Bulletin, 26 (2), 139-146.

Williamson, B., & Hargreaves, A.J. (1981). Effects of Didymella applanata and Botrytis cinerea on axillary buds, lateral shoots and yield of red raspberry. Annals of Applied Biology, 97 (1), 55-64.

Yanase, Y., Yoshikawa, Y., Kishi, J., & Katsuta, H. (2007). The history of complex II inhibitors and the discovery of penthiopyrad. In Ohkawa, H., Miyagawa, H., Lee, P.W. (Eds.), Pesticide Chemisty: Crop Protection, Public Health, Environmental Safety. (pp 295-303.) Weinheim, Germany: Wiley-VCH.

Zehr, E.I., Luszcz, L.A., Olien, W.C., Newall, W.C., & Toler, J.E. (1999). Reduced sensitivity in Monilinia fructicola to propiconazole following prolonged exposure in peach orchards. Plant Disease, 83(10), 913-916.

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.