Bakar citrat – defolijant u proizvodnji sadnica voćaka
Scindeks Asistent Scindeks Asistent
PDF (engleski)

Dopunski fajlovi

Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)
Bez naslova (engleski)

Kako citirati

Gavrilović, V. M., Milićević, Z., Aleksić, G. A., Starović, M. S., Živković, S. T., Stošić, S. S., & Kuzmanović, S. T. (2017). Bakar citrat – defolijant u proizvodnji sadnica voćaka. Pesticides and Phytomedicine Pesticidi I Fitomedicina, 32(3-4). https://doi.org/10.2298/pif.v32i3-4.15617

Sažetak

U radu su prikazani efekti defolijacije sadnica jabuke i šljive, primenom različitih koncentarcija bakar citrata, kao nove formulacije, i standardnih preparata koji se koriste u ove svrhe (bordovska čorba, urea). Ogledi su sprovedeni u regionu Trstenika (Ljubava i Milutovac), koji je centar rasadničke proizvodnje u Srbiji. Tretiranja su obavljena tokom 2016. i 2017. godine. Na osnovu dobijenih rezultata zaključeno je da bakar citrat pokazuje visok potencijal za upotrebu u svrhu defolijacije sadnica jabuke i šljive. Korišćene koncentracije ovog jedinjenja su pokazale veću efikasnost u primeni na  sadnicama šljive nego na sadnicama jabuke. Najbolji rezultati u oba ogleda su zabeleženi sa maksimalno primenjenom koncentracijom (2%), dok efekat defolijacije na sadnicama jabuke opada sa smanjenjem koncentracije. Stepen defolijacije jabuke primenom bakar citrata u koncentraciji od 2% kretao se od 80,6% do 95,6%, a kod
šljive čak 100%. Potvrđeno je i da uspešna defolijacija sadnica jabuke i šljive značajno zavisi od vremena aplikacije kao i meteoroloških uslova.

Ključne reči

Copper||
||Bakar
Defoliation||
||Defolijacija
Nursery production||
||Rasadnička proizvodnja
Fruit trees||
||Sadnice voćaka
DOI: 10.2298/pif.v32i3-4.15617

Reference

Agrios, G. (2005). Plant pathology, 5th ed. Amsterdam, Netherlands: Elsevier, Academic Press.

Aleksić, G., Milićević, Z., Popović, T., Starović, M., Kuzmanović, S., Poštić, D., & Gavrilović, V. (2013). Uticaj bakar-citrata na porast kolonija Venturia inaequalis (Influence of copper citrate on colony growth of Venturia inaequalis). Zaštita bilja/Plant Protection, 64(4), 212-217.

Aleksić, G., Popović, T., Milićević, Z., Starović, M., Kuzmanović, S., Trkulja, N., & Gavrilović, V. (2012). Mogućnost primene bakar-citrata za suzbijanje prouzrokovača čađave krastavosti jabuke (Possibilities for using copper citrate for control of apple scab disease). In Zbornik rezimea XIV simpozijuma o zaštiti bilja i IX kongresa o korovima (pp 69-70). Beograd: Društvo za zaštitu bilja.

Andersen, G.L., Menkissoglou, O., & Lindow, S.E. (1991). Occurrence and properties of copper tolerant strains of Pseudomonas syringae isolated from fruit trees in California. Phytopathology, 81(6), 648-656. doi: 10.1094/Phyto-81-648

EPPO (2014). Efficacy evaluation of plant protection products: PP 1/135(4) Phytotoxicity assessment.. Bulletin OEPP/EPPO Bulletin, 44(3), 265-273. Retrieved from https://pp1.eppo.int/getnorme.php?id=12

FAOSTAT (2017). Crops. Retrieved from http://faostat.fao.org. 07.10.2017.

Fishel, F.M. (2005). Pesticide toxicity profile: Copper-based pesticides (PI 66). Retrieved from University of Florida IFAS Extension at http://edis.ifas.ufl.edu/pi103.

Georgopoulos, P.G., Roy, A., Yonone-Lioy, M.J., Opiekun, R.E., & Lioy, P.J. (2001). Copper: Environmental dynamics and human exposure issues (pp 100-125). Piscatwaz, Cranford, USA: Environmental and Occupational Health Sciences Institute.

Ivanović, M. & Ivanović, D. (2005). Bolesti voćaka i vinove loze i njihovo suzbijanje. Beograd: Poljoprivredni fakultet.

Jamar, L., & Lateur, M. (2007). Strategies to reduce copper use in organic apple production. Acta Horticulturae, 737, 113-120.

Kurnik, V., Gaberšek, V., Lešnik, M., & Kurnik, M. (2011). Comparasion of efficacy of contact and systemic acting copper formulations for control of apple scab (Venturia inaequalis Cooke). Agricultura, 8(2), 23-30.

Marschner, H. (1995). Mineral nutrition of higher plants. London, UK: Academic Press.

Popović, T., Milićević, Z., Milovanović, P., Dolovac, N., & Ivanović, Ž. (2014). Copper-citrate as s possibility for control of some phytopathogenic bacteria. In A. Rakshit (ed.), Technological advancement for vibrant agriculture (pp 201-206). Athens, Greece: ATINER.

Popović, T., Milićević, Z., Trkulja, N., Milosavljević, A., Milovanović, P., Aleksić, G., Ivanović, Ž. (2012). Cu-citrate, a new source of Cu ion as a fungicide. In Proceedings of International Symposium of Current Trends in Plant Protection (pp 363-366). Belgrade, Serbia: Institute for Plant Protection and Environment.

Rusjan, D. (2012). Copper in horticultures. In D. Dhanaseakaran, N. Thajuddin & A. Panneerselvam (eds.), Fungicides for plant and animal diseases (pp 257-278). Rijeka, Croatia: Intech.

Scheck, H. J., & Pscheidt, J. W. (1998). Effect of copper bactericides on copper-resistant and -sensitive strains of Pseudomonas syringae pv. syringae. Plant Disease, 82(4), 397-406.

Team of editors (2016). Pesticidi u poljoprivredi i šumarstvu u Srbiji (Pesticides in agriculture and forestry in Serbia), 18th ed. Belgrade, Serbia: Plant Protection Society of Serbia.

Tomlin, C.D.S. (2006). The pesticide manual, A world compendium (14th ed.). Alton, UK: British Crop Protection Council.

Townsend, G.R., & Heuberger, J.V. (1943). Methods for estimating losses caused by diseases in fungicide experiments. Plant Disease Reporter, 27, 340-343.

van Assche F., & Clijsters, H. (1990). Effects of metals on enzyme activity in plants. Plant Cell and Environment, 13(3), 195-206.

Yruela, I. (2005). Copper in plants. Brazilian Journal of Plant Physiology, 17(1), 145-156.

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).