Sažetak
Идентитет, било да је реч о националном/етничком, верском/конфесионалном или културном, представља један од кључних детерминатива којима појединац или заједница одређује ко су, чему припадају и(или) у шта верују. Међутим, иако идентитетско одређење има значајну улогу у изградњи заједништва и припадности, оно може постати и извор нестабилности, што је нарочито изражено у мултиетничким и мултиконфесионалним друштвима. Када се различити идентитети поставе у супростављен однос, односно када се користе као средство политичке манипулације, долази до пораста тензија. Историја је препуна примера у којима су разлике у идентитету биле покретач ратова, масовних страдања и друштвених подела. Уколико се идентитет представи као недодирљив и монолитан, односно када се перципира као искључив и непроменљив, он се манифестује као покретач и одржилац нестабилности. Пример дисолутивних процеса у бившој Југославији, са почетка 90-их, у име идентитетских разлика, један је од еклатантнијих. Последице ове антагонизације присутне су и данас, у увелико трећој деценији од завршетка компликованих сукоба на овом подручју. Опстајање реторике из 90-их и даље доводи до радикализације, јачања популизма и настојања да се идентитетске политике овдашњих држава наметну као прворазредно политичко питање. У раду се, полазећи од основних поставки идентитета, као конфронтирајуће категорије, анализира опстајање конфликтне реторике на простору бивше Југославије, која је и даље заснована на „непомирљивим идентитетским разликама”, односно какав утицај има овако успостављена „истина” на политичку и безбедносну стабилност региона
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Reference
Българска Академия на науките. 2020. „За официалния език на Република Северна Македония.” Българска Академия на науките. Last accessed on April 19, 2025. https://www.bas.bg/wp-content/uploads/2020/05/Za-oficialnia-ezik-na-Republika-Severna-Makedonia-Online-Pdf.pdf.
Ќулавкова, Катица. 2023. Секој став за македонскиот јазик надвор од науката го загрозува македонскиот национален и државен интерес. Скопје: Антропол.
Преспански, Методи. n.d. „За официалния език на Република Северна Македония.” Сборник Струмски. Last accessed on April 14, 2025. https://sbornikstrumski.com/%D0%B7%D0%B0-%D0%BE%D1%84%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B8%D1%8F-%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA-%D0%BD%D0%B0-%D1%80%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D1%81%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%80/.
Avramović, Sima, Dušan Rakitić, Mirjana Menković, Vojislav Vasić, Aleksandra Fulgosi, i Branko Jokić [Avramović i dr.]. 2010. The predicament of Serbian Orthodox holy places in Kosovo and Metohia elements for a Historical, Legal and Conservation Understanding. Belgrade: University of Belgrade Law Faculty.
Barišić, Igor. 2024. „Asimetrično ugrožavanje bezbednosti Republike Srbije – teorijski okvir za analizu problema na Кosovu i Metohiji.” Politika nacionalne bezbednosti 26 (1): 83–103. DOI: 10.5937/pnb26-50171.
Bauman, Zigmunt. 2018. Stranci pred našim vratima. Novi Sad: Mediterran Publishing.
Begenišić, Ljiljana. 2020. „Čerupanje srpskog jezika: Bugari u akciji.” Večernje novosti. 27. maj 2020. https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:867092-Cerupanje-srpskog-jezika-Bugari-u-akciji.
Blic. 2020. „Čija je dubrovačka književnost? Matica hrvatska optužila Maticu srpsku za otimanje kulturne baštine.” Blic. 9. maj 2020. https://www.blic.rs/vesti/drustvo/cija-je-dubrovacka-knjizevnost-matica-hrvatska-optuzila-maticu-srpsku-za-otimanje/w06ybcg.
Božović, Ratko. 2018. „Imperativi novog Narcisa.” U Kultura II, ur. Gordana Jovanović i Slobodan G. Marković, 113–127. Beograd: Dositej Studio. DOI: 10.18485/fpn_psi_alfa_kult.2018.2.ch10.
Bugarski, Ranko. 2005. Jezik i kultura. Beograd: Biblioteka XX vek i Knjižara Krug.
Čolović, Ivan. 2020. „Novi balkanski identitetski obračuni.” Peščanik. 1. jul 2020. https://pescanik.net/novi-balkanski-identitetski-obracuni/.
Dijk, Van, and Teun Adrianus. 2015. “Critical Discourse Analysis.” In The Handbook of Discourse Analysis (Second Edition), eds. D. Tannen, H. E. Hamilton and D. Schiffrin, 466–485. Chichester: Wiley Blackwell.
Dnevno.hr. 2020. „EU izbrisala da je Tesla bio Hrvat! Sve su organizirali Srbi: Hrvati u šoku!” Dnevno.hr. 15. maj 2020. https://www.dnevno.hr/vijesti/eu-izbrisala-da-je-tesla-bio-hrvat-sve-su-organizirali-srbi-hrvati-u-soku-1468414/.
Đorić, Marija. 2021. Ekstremizam i nova realnost: svet u doba koronavirusa. Beograd: Institut za političke studije.
Đorić, Marija. 2024. Ekstremizam i huliganizam na Balkanu. Beograd: Institut za političke studije.
FoNet. 2020. „U Hramu Svetog Save služen moleban za podršku episkopima, sveštenstvu i narodu u Crnoj Gori.” Danas. 14. maj 2020. https://www.danas.rs/vesti/drustvo/u-hramu-svetog-save-sluzen-moleban-za-podrsku-episkopima-svestenstvu-i-narodu-u-crnoj-gori/.
Freud, Sigmund. [1930] 1991. “Civilization and Its Discontents.” In The Penguin Freud Library, eds. Albert Dickson and James Strachey, 243–340. Harmondsworth: Penguin Books.
Gidens, Entoni. 2003. Sociologija. Beograd: Ekonomski fakultet.
Gilman, L. Sander. 1985. Difference and pathology: stereotypes of sexuality, race, and madness. Ithaca and London: Cornell University Press.
Hanks, Patrick, eds. 1986. Collins Dictionary of the English Language. London: Collins.
Hobsbawm, Erich. 1990. Nations and Nationalism since 1780. Cambridge: University Press.
Hogg, Michael A. 2011. “Self-uncertainty and group identification: Consequences for social identity, group behavior, intergroup relations, and society.” Advances in Experimental Social Psychology 64 (2): 263–316. DOI: 10.1016/bs.aesp.2021.04.004.
Hol, Stjuart. 2018. Zapad i ostatak sveta: diskurs i moć. Loznica: Karpos.
Janković, Srđan. 2024. „Crnogorski nacionalni simboli u video spotu ‘Srce Srbije’.” Radio Slobodna Evropa. 25. avgust 2024. https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-nacionalni-simboli-srce-srbije/33090321.html.
Jansen, Stef. 2020. Čežnja u međuvremenu. Beograd: XX vek.
Keitner, Chimène. 2020. National Self-Determination: The Legacy of the French Revolution. London: Oxford University.
Kompas Info. 2024. „Severna Makedonija i EU: Ima li kraja uslovima koji ugrožavaju identitet?.” Kompas Info. 3. oktobar 2024. https://kompasinfo.rs/severna-makedonija-i-eu-ima-li-kraja-uslovima-koji-ugrozavaju-identitet/?script=lat.
Kosovo Online. 2020. „Albansko falsifikovanje i otimanje srpske istorije i kulture pokazuju prave razmere kosovskog spora.” Kosovo Online. 14. septembar 2020. https://www.kosovo-online.com/vesti/politika/albansko-falsifikovanje-i-otimanje-srpske-istorije-i-kulture-pokazuju-prave-razmere.
Kurir. 2020a. „Eto, toliko je Tesla Hrvat: Dačić šokiran poslao protestnu notu u Brisel.” Tanjug. 9. maj. 2020. https://www.kurir.rs/vesti/politika/3461059/eto-toliko-je-tesla-hrvat-dacic-sokiran-poslao-protestnu-notu-u-brisel.
Kurir. 2020b. „Vlasti Makedonije sistematski kradu i uništavaju srpsku baštinu.” Kurir. 9. maj. 2020. https://www.kurir.rs/vesti/politika/3461387/severna-makedonija-sistematski-krade-i-unistava-srpsku-bastinu-ne-smeta-im-ndh-smetaju-im-nemanjici-i-srpski-ratnici.
Lelio, di Ana. 2010. Bitka na Kosovu u albanskom epu. Beograd: Biblioteka XX vek.
Malek, Cate. 2013. „Identity (Inter-Group) Conflicts, Intractable Conflict Knowledge Base Project.” Beyond Intractability. Last accessed on April 19, 2025. https://www.beyondintractability.org/coreknowledge/reconciliation.
Marković, Predrag. 2024. „Poricanje susedskih identiteta.” RTS. 10. oktobar 2024. https://www.rts.rs/radio/radio-beograd-3/5550815/predrag-markovic-poricanje-susedskih-identiteta-4.html.
Matić, Uroš. 2020. „Bugari nam ponovo zabijaju nož u leđa.” Srbija Danas. 26. maj 2020. https://www.sd.rs/vesti/region/bugarska-akademija-udarila-na-srpski-koreni-su-nam-na-srpskoj-zemlji-dr-savic-otkrio-bolnu-istinu-2020-05-26.
Matijašević, Martin, i Darko Todorović. 2024. „Bezbednosne krize kao faktor migracija ka Evropskoj uniji.” Žurnal za bezbjednost i kriminalistiku 6 (2): 37–54. DOI: 10.5937/zurbezkrim2402037M.
McAdams, Dan P., Kali Trzesniewski, Jennifer Lilgendahl, Veronica Benet-Martinez, and Richard W. Robins. 2021. “Self and Identity in Personality Psychology.” Personality Science 2 (1): 6035. DOI: 10.5964/ps.6035.
Medojević, Jovo, i Saša Milosavljević. 2022. ,,Uništavanje srpskih crkava i manastira na Kosovu i Metohiji od 1999. do 2022. godine: kulturno-geografske determinante.” U Zbornik radova filozofskog fakulteta u Prištini, ur. Jovo Medojević i Saša Milosavljević, 237–256. Priština: Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Prirodno-matematički fakultet, Odsek za geografiju.
Milosavljević, Olivera. 2002. U tradiciji nacionalizma ili stereotipi srpskih intelektualaca XX veka o “nama” i “drugima”. Beograd: Helsinški odbora za ljudska prava u Srbiji.
Ohlagaray, Rodolfo Montecinos. 2020. “Identity Theory and Conflict.” Journal of Anthropological & Archeological Sciences 2 (2): 230–232. DOI: 10.32474/JAAS.2020.02.000134.
Orwell, George. 2018. Notes on Nationalism. London: Penguin Books Limited.
Oslobođenje. 2023. „Hrvatska književnica Srbe uporedila sa bubama: Navela i šta bi im ona radila.” Danas. 28. avgust 2023. https://www.danas.rs/svet/region/hrvatska-knjizevnica-srbe-uporedila-sa-bubama/.
Pilgrim, Dejvid. 2024. Identitetske politike: gde smo skrenuli? Beograd: Clio.
Politika. 2020. „Film na albanskoj televiziji falsifikovao istoriju na štetu Srba.” Politika. 2 jun. 2020. https://www.politika.rs/sr/clanak/455286/Film-na-albanskoj-televiziji-falsifikovao-istoriju-na-stetu-Srba.
Radio televizija Srbije [RTS]. 2020a. „EU na svom sajtu više ne uči decu da je Nikola Tesla ‛čuveni Hrvat’.” RTS. 11. maj. 2020. https://www.rts.rs/lat/vesti/svet/3950379/eu-na-svom-sajtu-vise-ne-uci-decu-da-je-nikola-tesla-cuveni-hrvat.html.
Radio televizija Srbije [RTS]. 2020b. „Može li identitet Nikole Tesle biti naizmeničan poput struje.” RTS. 12. maj. 2020. https://www.rts.rs/lat/vesti/drustvo/3950926/nikola-tesla-srbija-hrvatska-poreklo-eu.html.
Radio televizija Srbije [RTS]. 2021. ,,U NDH brutalno ubijen 91 član porodice Tesla.” RTS. 29. juli. 2021. https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/4461253/u-ndh-brutalno-je-ubijen-91-clan-porodice-tesla.html.
Rašković, Jovan. 1988. Narcizam. Nikšić: Univerzitetska riječ.
Ristić, Dušan. 2018. Granice diskursa. Novi Sad: Mediterran Publishing.
Subotić, Milovan. 2022. Migracije i ekstremizam. Beograd: Medija centar Odbrana.
Subotić, Milovan. 2024а. „Iregularne migracije kao izazov regionalnoj i nacionalnoj bezbednosti.” Politika nacionalne bezbednosti 26 (1): 45–68. DOI: 10.5937/pnb26-49872.
Subotić, Milovan, i Miloš Milenković. 2022. „Ekstremizacija kosovsko-metohijskog prostora kao prepreka dijalogu.” Vojno delo 74 (3): 70. DOI: 10.5937/vojdelo2203062S.
Subotić, Milovan. 2024b. Zapadni Balkan u raljama nebezbednosti. Beograd: Medija centar Odbrana.
Subotić, Oliver. 2020. Tesla duhovni lik. Beograd: Agencija za izdavaštvo Bernar.
Šijaković, Bogoljub. 2018. ,,Stigmatizacija, identitet, istorijska odgovornost.” Letopis Matice Srpske 502 (1): 36–45.
United Nations Children’s Fund [UNICEF]. 2019. „Rad na eliminaciji stigme i diskriminacije. Promovisanje jednakosti, inkluzije i poštovanja različitosti.” UNICEF. Last accessed on April 14, 2025. https://www.unicef.org/serbia/sites/unicef.org.serbia/files/2019-09/modul_11.pdf.
Vidmarović, Đuro. 2020. „Protestno pismo.” Društvo hrvatskih književnika. 18. maj 2020. http://dhk.hr/novosti/detaljnije/protestno-pismo.
Vitas, Zoran. 2020. „Amerikanci pišu o Hrvatu kojeg slavi cijeli svijet, a kod nas je zaboravljen.” Večernji list. 21. maj 2020. https://www.vecernji.hr/techsci/milankovic-svjetska-znanost-ga-slavi-a-u-hrvatskoj-je-zaboravljen-1404022.
Volkan, D. Vamik. 2017. Imigranti i izbeglice. Beograd: Clio.