Sažetak
Čini se da nam napori da se odredi uloga marksizma na Balkanu u istorijskom smislu omogućavaju ne samo da se istakne njegova istorijska važnost, već i da se preciznije uputi na njegovu važnost u pogledu problema savremenog Balkana i mogućih rješenja. Stoga se u radu prvo ukratko razmatraju stari (kasni 19. i rani 20. vijek) i novi (kasni 20. i rani 21. vijek) opšti problemi naroda Balkana, s namjerom da se naznači njihov kontinuitet. Nakon toga, objašnjava se način na koji se prilazilo ovim problemima. Autor pretpostavlјa da kapitalizam nema rješenja za bilo kakve ozbilјne probleme s kojima se narodi Balkana suočavaju, ali ih uspješno transformiše, čime si omogućava sopstveni opstanak. Dalјe, u radu se propituju postignuća i nedostaci prve i druge generacije socijalista na Balkanu. Na kraju, ističe se da je na trećoj generaciji mislilaca nadahnutih Marksovim djelom da predlože alternativni sistem inspirisan marksizmom i njegovim inačicama kao suprotnost kapitalističkom sistemu koji ne uspijeva da se izbori s navedenim problemima, već im samo mijenja oblik.
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Anderson, K. B. (2012). Marx at the Margins, On Nationalism, Ethnicity and Non-Western Societies. Chicago and London:.The University of Chicago Press.
Christopher G. A. Bryant, C., Mokrzycki, E. (1994). The New Great Transition. LondoN: Routledge
Daskalov, R., Mishkova, D. (Ed) (2014). Entangled Histories of the Balkans, Transfers of Political Ideologies and Institutions, 2, Leiden and Boston: Brill.
Engels, F. (1979). The Turkish Question, in Marx and Engels Collected Works, 12, Moscow: Progress Publishers: 22-27.
Eurostat Database, https://ec.europa.eu/eurostat/data/database
Holmes, L. (1997). Post-Communism, Durham: Duke University Press.
Holmes, L. (1997). The Democratic State or State Democracy? Problems of Post-Communist Transition. Jean Monnet Chair Paper RSC NO 97(48), Florence: European University Institute.
Horvat, S., Štiks, I. (2015). Welcome to the Desert of post-Socialism: Radical Politics after Yugoslavia, London: Verso Books.
Huntington, S. P. (1993). The Clash of Civilizations. Foreign Affairs: Summer.
Jelavich, B. (1986, 1987). History of the Balkans, Volume 1 and 2, Cambridge: Cambridge University Press.
Journal of Democracy; https://www.journalofdemocracy.org/
Kaplan, R. (1993). Balkan Ghosts: A Journey Through History. New York: St. Martin's Press.
Kojanic, O. (2015). Nostalgia as a practice of the self in post-socialist Serbia. Canadian Slavonic Papers, 57(3-4): 195-212.
Lapchevich, S. M. (2015). A Brief History of Serbian Socialism, Part I, translated by Drashkovic, N. and ed. by Flores, J. https://syncreticstudies.com/2015/08/25/a-brief-history-of-serbian-socialism-part-i/
Lavigne, M. (2000). Ten Years of Transition: A Review Article. Communist and Post-Communist Studies.
Meriage, L. P. (1978). The First Serbian Uprising (1804-1813) and the Nineteenth-Century Origins of the Eastern Question, Slavic Review, 37(3): 421-439.
Schopflin, G. (1993). Politics in Eastern Europe, Oxford: Blackwell.
Türkeş, M. (1993). Ideological Tendencies in the Republic of Turkey: the Case of Kadro. Ph.D. Thesis. Manchester: University of Manchester.
Türkeş, M. (1994). The Balkan Pact and Its Immediate Implications for the Balkan States. Middle Eastern Studies, 30(1): 123-144.
Türkeş, M. (2004). The Double Process: Transition and Integration and Its Impact on the Balkans in Towards Non-violence and Dialogue Culture in Southeast Europe, ed. by Mitev, P.E., Riordan, J. Sofia: Iztok-Zapad Publishing House, 13-28.
Wachtel, A. B. (2008). The Balkans in World History. Oxford New York: Oxford University Press.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).