Sažetak
Веберова дефиниција моћи подразумева постојање одређеног друштвеног односа, али и могућност отпора, а тиме и сукоба. Отпор оних који не поседују моћ може бити насилан или ненасилан, индивидуалан или колективан. Сељаштво се у социологији види као друштвене класа која не поседује моћ, односно која увек наспрам себе има моћне друштвене снаге које над њим спроводе своју вољу. Полазећи од теоријских увида Џ. Скота, у раду се идентификују свакодневни облици отпора које је практиковало традиционално српско сељаштво у временима стране доминације. Посебна пажња се поклања анализи скривеног транскрипта који се проналази у шаљивим народним причама, а у закључним разматрањима се наглашава да се свакодневни облици отпора могу запазити и код других друштвених ентитета који, попут сељаштва, не поседују моћ.
Ključne reči
Array
Array
Array
Reference
Barbalet, J. M. (1985). Power and Resistance. The British Journal of Sociology, Vol. 36, Issue 4: 531‒548.
Cvetković, T. (1988). Šaljiva narodna pripovetka V. Karadžića i V. Vrčevića. Književna zajednica Novog Sada.
Cvijić, J. (1966). Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje. Osnovi antropogeografije. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika.
Dahrendorf, R. (1959). Class and Class Conflict in Industrial Society. London: Routledge and Kegan Paul Ltd.
Fox N. J, Alldred P. (2017). Social structures, power and resistance in monist sociology: (New) materialist insights. Journal of Sociology 1‒16.
Foucault, M. (1982). The Subject and Power. Critical Inquiry, Vol. 8, No. 4: 777‒795.
Foucault, M. (2001). Power. Edited by J. D. Faubion. New York: The New Press.
Fuko, M. (1982). Istorija seksualnosti. Beograd: Prosveta.
Hynes, M. (2013). Reconceptualizing resistance: sociology and affective dimension of resistance. The British Journal of Sociology, Vol. 64, Issue 4: 559‒577.
Johansson A, Vinthagen S. (2014). Dimensions of Everyday Resistance: An Analytical Framework. Critical Sociology 1‒19.
Karadžić, V. (1964). O društvu. Beograd: Savremena škola.
Kozer, L. (2007). Funkcije društvenog sukoba. Novi Sad: Mediterran Publishing.
Lakićević, D. prir. (2008) Dobra hvala. Zbirka L. Grđića-Bjelokosića. Beograd: Bookland.
Ljubinković, N. prir. (1976). Šaljive narodne priče. Beograd: Rad.
Ljubinković, N. (1976a). Večite i ozbiljne istine šaljive narodne priče. U Šaljive narodne priče, izbor, predgovor i rečnik manje poznatih reči N. Ljubinković (str. 5‒28), Beograd: Rad.
Makavejev, D. prir. (1971). Šaljive narodne priče. Beograd: Prosveta.
Marković, S. (1973). Srpske obmane. Srbija na Istoku. Beograd: BIGZ.
Mendras, H. (1986). Seljačka društva. Zagreb: Globus.
Milošević-Đorđević, N. (2006). Humor u noveli i šaljivoj priči. U Humoristička i satirička tradicija u srpskoj književnosti, Naučni sastanak slavista u Vukove dane 35/2 (str. 33‒38). Beograd.
Mur, B. (2000). Društveni koreni diktature i demokratije. Vlastelin i seljak u stvaranju modernog sveta. Beograd: Filip Višnjić.
Petrović, S. (1990). Problemi sociologije književnosti. U S. Petrović (prir.), Sociologija književnosti (str. 5‒62). Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Samardžija S. (2006). Struktura šaljive narodne priče. U Humoristička i satirička tradicija u srpskoj književnosti, Naučni sastanak slavista u Vukove dane 35/2 (str. 57‒63). Beograd.
Skocpol, T. (1989). States and Social Revolutions. A Comparative Analysis of France, Russia, and China. Cambridge University Press.
Scott, J. C. (1985). Weapons of the Weak. New Haven and London: Yale University Press.
Scott, J. C. (1989). Everyday Forms of Resistance. Copenhagen Papers in East and Southeast Asian Studies, Vol. 4: 33‒62.
Scott, J. C. (1990). Domination and the Arts of Resistance. New Haven and London: Yale University Press.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).