Sažetak
Uvod. Dugoročna njega predstavlja niz usluga zdravstvene i socijalne zaštite koje se pružaju u kući ili u institucionalnom okruženju osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću (smanjenje fizičkih i/ili kognitivnih sposobnosti) kojima je potrebna podrška u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a koje zavise od tuđe pomoći u dužem vremenskom periodu. Cilj istraživanja je bio ispitati kvalitet života korisnika dugoročne zdravstvene njege, sa posebnim osvrtom na upoređivanje kvaliteta života između korisnika smještenih institucionalno i van institucije.
Metode. Istraživanje je dizajnirano po principu studije presjeka. U istraživanju su korišteni opšti upitnik i skala za procjenu kvaliteta života Short Form 36 Health Survey (SF-36). Od statističkih testova korišten je χ2 kvadrat test. Kao nivo statističke značajnosti uzeta je uobičajena vrijednost p<0,05.
Rezultati. Ispitanici koji su bili institucionalno smješteni imali su statistički značajno niže vrijednosti domena i sumarnih skorova kvaliteta života u odnosu na ispitanike kod kojih se zdravstvena njega odvijala vaninstitucionalno, pri čemu je razlika uočena u fizičkom funkcionisanju (p<0,001), socijalnom funkcionisanju (p=0,003) i sumarnom skoru mentalnog zdravlja (p=0,015).
Zaključak. Korisnici dugoročne zdravstvene njege smješteni u instituciji imali su značajno lošije fizičko funkcionisanje, veći nivo ograničenja zbog fizičkih problema, lošije opšte zdravlje, niži nivo socijalnog funkcionisanja, kao i mentalnog zdravlja.
Ključne riječi. dugoročna zdravstvena njega, kvalitet života, institucionalni korisnici, vanistitucionalni korisnici.