Sažetak
Kulturni diverzitet kao karakteristika savremenog društva nameće neophodnost razvijene interkulturalne osetljivosti i primene stečenih interkulturalnih kompetencija u svakodnevnoj praksi zdravstvenih radnika. Zbog prirode svoje delatnosti zdravstveni radnici dobijaju značajnu ulogu u promovisanju multikulturalnosti. U tom smislu njihovo profesionalno delovanje treba biti zasnovano na etičkim principima, empatiji, poštovanju različitosti, odbacivanju stereotipa i predrasuda, kao i osudi diskriminacije.
Sa ciljem da podigne svest zdravstvenih radnika o značaju interkulturne kompetencije u profesionalnoj praksi, rad sublimira osnovne postavke o predrasudama, stereotipima i diskriminaciji kao potencijalnim izvorima prepreka u interkulturnoj komunikaciji unutar zdravstvenog sistema. Ističe se njihov uticaj na kvalitet pružene zdravstvene nege pacijentima, kao i potrebna znanja i veštine zdravstvenih radnika za pružanje kulturološki kompetentne nege i lečenja. U svetlu postojećih zakonskih regulativa autori predstavljaju osnovne strategije i intervencije za prevazilaženje navedenih prepreka.
Društveni pluralizam inicira neophodnost formiranja čvrste vrednosne orijentacije zdravstvenih radnika ka poštovanju univerzalnih ljudskih prava i vrednosti, razvijene kroz introspekciju, kritičku refleksiju i otvoreni dijalog.