Sažetak
Cilj ovog istraživanja je ispitivanje povezanosti crta Mračne tetrade (makijavelizam, narcizam, psihopatija i sadizam) sa subjektivnim pokazateljima karijernog uspeha (zadovoljstvo poslom i karijerom), sagledavajući njihovu multidimenzionalnost. Uzorak je činilo 227 zaposlenih (27% muškog pola), a od upitnika su primenjene srpske adaptacije Upitnika zadovoljstva poslom, Skale zadovoljstva karijerom, Mach-IV, Upitnika narcističkog divljenja i rivalstva, Levensonove skale samoprocene psihopatije i Kratke skale sadističkih impulsa. Primenjena je hijerarhijska regresiona analiza u kojoj su u prvom bloku uvedeni prediktori iz domena demografskih karakteristika kako bi se njihov efekat držao pod kontrolom (pol, obrazovanje, radni staž), a u drugom bloku su uvedene mračne crte, dok su kriterijumi bili različiti aspekti zadovoljstva poslom i zadovoljstvo karijerom. Rezultati pokazuju da je makijavelizam dominantni negativni prediktor subjektivnih pokazatelja uspešnosti karijere, posebno zadovoljstva prirodom posla i komunikacijom u organizaciji, dok sekundarna psihopatija ostvaruje značajan negativni efekat na zadovoljstvo komunikacijom. Narcističko divljenje se povezuje sa nezadovoljstvom uslovima rada i odnosima sa kolegama. Primarna psihopatija, narcističko rivalstvo i sadizam se nisu pokazali kao značajni prediktori zadovoljstva poslom i karijerom iako ostvaruju negativne korelacije sa zadovoljstvom odnosa sa kolegama. Rezultati ukazuju na značaj mračnih crta ličnosti u objašnjenju subjektivnih pokazatelja uspeha karijere.
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo – Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA) . Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i
originalno. Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu, uz adekvatno referisanje.