Sažetak
Cilj ovog preglednog rada je opis crte senzitivnosti na senzorno procesuiranje (SSP). Osobe sa ovom crtom su hipersenzitivne osobe i u naučnoj literaturi se navodi da ih u opštoj populaciji ima između 20% i 30%. Opisane su teorije u okviru kojih je viša senzitivnost određenog dela populacije prvobitno opisana, rezultati sprovedenih studija u kojima je pokazana diskriminativna valjanost Skale hipersenzitivnosti, rezultati istraživanja u kojima je proučavana relacija između crte SSP i drugih dimenzija ličnosti, kao i rezultati istraživanja o kvalitetu mentalnog zdravlja hipersenzitivnih ljudi. Naime, iako je u svetu sve veći broj istraživanja o hipersenzitivnim osobama, na našim prostorima to nije slučaj i stručnjaci (psiholozi, psihoterapeuti i psihijatri), u Srbiji i regionu nisu u velikoj meri upoznati sa ovom crtom. Posledično, može da dođe do mešanja crte SSP sa nekom dimenzijom ličnosti (neuroticizam, introverzija, stidljivost, itd.), ali i do davanja dijagnoze nekog poremećaja (autizam, poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću, itd.) hipersenzitivnim osobama. Takođe, dostupnost sve većeg broja novinskih tekstova na različitim internet portalima o hipersenzitivnim osobama dovodi do opisa hipersenzitivnosti samo kroz prizmu popularne psihologije na našim prostorima. Sve ovo može da dovede do pogrešnog razumevanja ovog naučnog konstrukta. S obzirom da se u naučnoj literaturi navodi da je otprilike četvrtina opšte populacije hipersenzitivna, od izuzetnog je značaja da stručnjaci budu bolje upoznati sa crtom senzitivnosti na senzorno procesuiranje.
Ključne reči
Array
Array
Array
Reference
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo – Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA) . Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i
originalno. Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu, uz adekvatno referisanje.