Faustovski sindrom: da li negativne moralne emocije ostavljaju traga na psihofizičko zdravlje uposlenika? ---
Scindeks Asistent Scindeks Asistent — sistem za ozbiljne časopise i one koji to žele da postanu
PDF (engleski)

Sažetak

 Cilj ovog rada bio je ispitati učestalost indikatora Faustovskog sindroma i anali­zirati efekte ovakvih toksičnih radnih odnosa na psihofizičko zdravlje zaposlenih, a preko negativnih moralnih osećanja prema drugima koja su izazvana takvim odnosima. Uzorak je činilo 611 ispitanika različitog pola (64,5% žena), zaposlenih na različitim pozicijama (83,3% na izvršilačkim), prosečne starosti 37,13 (SD = 11,94) i prosečne dužine radnog staža 8,09 godina (SD = 8,75). Za merenje toksič­nih radnih odnosa korišćen je upitnik Faustovskog sindroma (FSQ-2) koji meri pet dimenzija: lojalnost patronu, subverzivno ponašanje, manipulacija sistemom odlu­čivanja, ostrakizam i negativni stavovi prema kolegama. Skalom učestalosti mo­ralnih osećanja (SUMO) na radnom mestu merena su sledeća negativna moralna osećanja prema drugima: bes, gađenje, ljutnja, zavist, omalovažavanje, zluradost, ljubomora i prezir. Skalom psihofizičkog zdravlja (SPFZ-1) procenjena je učesta­lost simptoma poremećaja fizičkog zdravlja, straha i anksioznosti, depresivnih reakcija, umora i poremećaja socijalnog ponašanja. Nađeno je da Faustovski sin­drom ima značajne efekte na učestalost negativnih moralnih osećanja prema sa­radnicima, da ovako indukovana negativna moralna osećanja ostvaruju značajne efekte na učestalost simptoma poremećaja psihofizičkog zdravlja uposlenika, kao i da ove emocije ostvaruju značajan medijatorni efekat u odnosu toksičnih radnih odnosa i zdravlja uposlenika. Zaključeno je da toksični radni odnosi u obliku Fau­stovskog sindroma najverovatnije indukuju kod zaposlenih brojna negativna mo­ralna osećanja prema drugima, što, ako su takva osećanja češća, narušava njihovo psihofizičko zdravlje.

Ključne reči

Array
Array
Array
Array
Array
DOI: 10.5937/psistra0-57683

Reference

Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo – Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA) . Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj  licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i
originalno. Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu, uz adekvatno referisanje.

Preuzimanja

Podaci o preuzimanju još nisu dostupni.