Sažetak
Tema ovog rada jesu porodične vrednosti mladih u Srbiji, odnosno razmatranje samog pojma kao i rezultata nekih relevantnih socioloških studija i istraživanja o ustanovljenoj polarizaciji porodičnih vrednosti kod mladih, to jest, usvajanju modernih porodičnih vrednostikod jednog dela mladih (odlaganja sklapanja braka, vrednovanja vanbračnih kohabitacija, simetričnog roditeljstva, jednakosti i ravnopravnosti polova...) nasuprot ostatku mladih koji još uvek ostaju verni tradicionalnim porodičnim vrednostima (vrednovanju braka i težnje ka prokreaciji kao osnovnoj funkciji braka, neodobravanju razvoda, sklonosti ka strogoj podeli uloga u porodici i asimetričnom roditeljstvu...). Rad predstavlja pokušaj autora da doprinese proširenju naučnog saznanja iz ove oblasti.
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Bauman, Z. (1994). Intimations of postmodernity. London [etc.]: Routledge.
Bešić, M. (2014). Tranzicione traume i promene vrednosnih orijentacija - generacijski pristup : komparativna empirijska studija vrednosti u zemljama bivše Jugoslavije. Beograd: Fakultet političkih nauka Univerziteta; Čigoja štampa.
Budon, R. (2005). Imoralizam : sumrak morala, sumrak vrijednosti? Podgorica: CID.
Đorić, G., & Gavrilović, D. [2006]. Između pronatalističke populacione politike i ženskih reproduktivnih prava - analiza pojavljivanja dva diskursa u pisanim medijima nakon 2000. Sociologija, 48(1), 73-95.
Ferić, I. (2009). Vrijednosti i vrijednosni sustavi : psihologijski pristup. Zagreb: Alinea.
Gidens, E. (1998). Posledice modernosti. Beograd: Filip Višnjić.
Gidens, E. (2005). Odbegli svet : kako globalizacija preoblikuje naše živote (Vol. 4). Beograd: Stubovi kulture.
Golubović, Z. (1981). Porodica kao ljudska zajednica : alternativa autoritarnom shvatanju porodice kao sistema prilagođenog ponašanja. Zagreb: Naprijed.
Inglehart, R. (1997). Modernization and Postmodernization : cultural, economic, and political change in 43 societies. Princeton, N.J.: Princeton University Press.
Matejević, M. (2007). Vrednosne orijentacije i vaspitni stil roditelja. Niš: Filozofski fakultet.
Milić, A. (2001). Sociologija porodice : kritika i izazovi. Beograd: Čigoja štampa.
Milić, A. (2006). Porodica i modaliteti radnih aktivnosti članova : promene u toku post-socijalističke tranzicije u Srbiji, od 1991-2006. godine. U S. Tomanović (Ed.), Društvo u previranju (p. Str. 57-79). Beograd: Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta.
Milić, A. (2010). Porodične vrednosne orijentacije : vrednosni raskol. In Vreme porodica (p. Str. [235]-256.). Beograd: Čigoja štampa; Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta.
Pesic, J. (2006). Persistence of traditionalist value orientations in Serbia. Sociologija, 48(4), 289–307. http://doi.org/10.2298/SOC0604289P
Radoman, M. (2011). Stavovi i vrednosne orijentacije srednjoškolaca u Srbiji (Vol. 31). Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
Tomanović, S., Ljubičić, M., Stanojević, D., Jarić, I., Mojić, D., Dragišić Labaš, S., & Živadinović, I. (2012). Mladi - naša sadašnjost : istraživanje socijalnih biografija mladih u Srbiji. Beograd: Čigoja štampa; Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta.
Гавриловић, Д., & Стјепановић-Захаријевски, Д. [2012]. Традиционалне и модерне вредности у транзиционој Србији. Теме, 36(3), 1087-1102.
Захаријевски, Д. С. (2009). Полне/родне разлике у конституисању идентитета и породичних вредносних образаца. Годишњак За Социологију, 5(5), стр. 143-154.
Николић, М., Михаиловић, С., Томановић, С., Игњатовић, С., Шрам, З., Попадић, Д., … Мојић, Д. (2004). Млади загубљени у транзицији. Београд: Центар за проучавање алтернатива.
Стјепановић-Захаријевски, Д., & Петровић, Ј. (2014). Перцепција брака, породице и родитељства студентске омладине у светлу демографских и социјалних детерминанти. У Д. Захаријевски (Ед.), Културне оријентације студената и култура мира на Балкану (п. Стр. 217-231). Ниш: Филозофски факултет.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).