Sažetak
U današnjem svetu je razvoj matrične metode za projektovanje modela u različitim oblastima ekonomskih nauka veoma zastupljen i široko primenjen. Matrične metode u ekonomskom modeliranju se uglavnom mogu prikazati u obliku linearnih algebarskih jednačina ili ekvivalentnim prikazima. Proces definisanja odeđenih pretpostavki i usvajanja modela obavlja se formulacijom i obuhvata određivanje stepena raščlanjivanja problema i definisanje koraka u kojima će se problem rešavati. Matrične metode programiranja predstavljaju klasu optimizacionih ekonomskih modela, jer im je cilj pronalaženje optimalnih rešenja problema. Za kompleksnu analizu ekonomske strukture i međusobne povezanosti pojedinih delova privrede, tokova i procesa reprodukcije, intersektorske (input – output) tabele daju neophodnu statističku i informatičku osnovu. Na ovoj statističko-informacionoj osnovi počiva konstrukcija i praktična primena međusektorskih matričnih (input-output) modela, koji omogućavaju dublji uvid u strukturu i međuzavisnost pojedinih privrednih procesa. U tom kontekstu, osnovni cilj ovog rada je da prikaže značaj primene matrične metode u ekonomskoj nauci, jer se njihovom pravilnom primenom mogu smanjiti mnoge nejasnoće, kako u ekonomskoj teoriji, tako i u praksi.
Ključne reči
Array
Array
Array
Reference
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).