Sažetak
Osnovni cilj rada je ukazivanje na značaj problema visokog javnog duga, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. U radu su korišćene sledeće metode: istorijski metod, metod dedukcije, metod generalizacije i statistički metod. Posmatranjem podataka o desetogodišnjem kretanju javnog duga u izabranim zemljama, zaključili smo da postoji trend porasta javnog duga posmatranog kao procenat društvenog bruto proizvoda date zemlje. Svaka od analiziranih zemalja (Kanada, Velika Britanija, Grčka, Argentina i Srbija) ima specifične uzroke koji su doprineli rastu javnog duga, ali osnovni uzrok porasta javnog duga koji je zajednički za sve zemlje je prekomerna potrošnja državnih organa i smanjenje poreskih prihoda, koje se javilo kao posledica smanjene ekonomske aktivnosti usled svetske ekonomske krize u poslednjih nekoliko godina. Analizom podataka o kretanju javnog duga posmatranih zemalja u periodu od 2003–2014. godine, zaključili smo da se problem porasta može rešiti ili povećanjem društvenog bruto proizvoda, ili smanjenjem državne potrošnje.
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Buckley, R., & Arner, F. D. (2011). From Crisis to Crisis: The Global Financial System and Regulatory Failure. The Netherland: Kluwer Law international.
DebtClock. (2015). Canada’s National Debt Clock. Preuzeto sa http://www.debtclock.ca.
Đorđević, M., & Veselinović, P. (2010). Razvojne karakteristike srpske ekonomije u periodu tranzicije. Škola biznisa, 1, 21–30.
European Communities. (1992). Protocol on the excessive deficit procedure. Official Journal of the European Communities, C, 191, 131–132. Preuzeto sa http://constitution-europeenne.info/an/eu_treaty.pdf.
Eurostat. (2015). General government gross debt - annual data. Preuzeto sa http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=teina225&plugin=1
IMF. (2010). Greece: Staff Report on Request for Stand-By Arrangement.
IMF. (2011). Greece: Fourth Review Under the Stand-By Arrangement and Request for Modification and Waiver of Applicability of Performance Criteria.
IMF. (2011). Greece: Fifth Review Under the Stand-By Arrangement, Rephasing and Request for Waiwers of Nonobservance of Performance Criteria. U Press Release on the Executive Board Discussion; and Statement by the Executive Director for Greece.
Kirchgässner, G. (2014). On the Political Economy of Public Deficits and Debt. German Economic Review, 15(1), 116–130. doi:10.1111/geer.12029.
Kolačević, S., & Hreljac, B. (2011). Javni dug kao ključna varijabla ostvarenja ciljeva ekonomske politike. Ekonomski pogledi, 62(3–4), 208–229.
Levey, C., Ozarow, D., & Wylde, C. (2014). Argentina Since the 2001 Crisis. New York: Palgrave Macmillan.
Ministarstvo finansija Republike Srbije, Uprava za javni dug. (2014). Stanje i struktura javnog duga. Preuzeto sa http://www.javnidug.gov.rs/upload/Stanje%20i%20struktura/Stanje%20i%20struktura%20-%20SRB%20CIRILICA.pdf.
Ministry of Finance of Greece. (2010). Update of the Hellenic Stability and Growth Programme Including an Updated Reform Programme.
Rosen, H. S. (1999). Javne financije. Zagreb: Institut za javne financije.
The Economist. (2015). The global debt clock. Preuzeto sa http://www.economist.com/content/global_debt_clock.
Trading Economics. (2015). Argentina Government Debt to GDP. Preuzeto sa http://www.tradingeconomics.com/argentina/government-debt-to-gdp.
Trading Economics. (2015). Canada Government Debt to GDP. Preuzeto sa http://www.tradingeconomics.com/canada/government-debt-to-gdp.
Trading Economics. (2015). Greece Government Debt to GDP. Preuzeto sa http://www.tradingeconomics.com/greece/government-debt-to-gdp.
Trading Economics. (2015). Serbia Government Debt to GDP. Preuzeto sa http://www.tradingeconomics.com/serbia/government-debt-to-gdp.
Zakon o javnom dugu. Službeni glasnik RS, br. 61/05, 107/09 i 78/11.
Žigulić, M. (2012). Argentinska kriza. Menadžer magazine, Preuzeto sa http://www.manager-magazine.com/index.php/gospodarstvo/85-argentinska-kriza.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).