Abstract
Dužnik je najčešće insolventan dugo pre pokretanja stečajnog postupka i
obično je do tada već potrošio najveći deo svoje imovine. Takvo preduzeće je najčešće
već izgubilo svoje mesto na tržištu, napustili su ga najbolji radnici, nije
održavalo niti obnavljalo opremu. Svi pomenuti pokazatelji ukazuju na to da je ovakvom
preduzeću potreban sveži kapital kako bi se sprovela uspešna reorganizacija.
Reorganizacija nudi mogućnost stečajnom dužniku da „ponovo živi“, s tim da
reorganizacija mora biti ekonomična za poverioce, koji će doneti odluku u kom smeru
će se ići: stečaj ili bankrot. Cilj je da se postupak stečaja sprovede uz minimalne
troškove, što brže i uz najbolje moguće rezultate, kako bi se obezbedili normalni
privredni tokovi. Pravni sistem može generisati osnovne faktore rizika za stečaj i pri
tome se ne misli samo na propise, već se znatno više misli na primenu prava. Vremenski
raspon trajanja stečajnog postupka, troškovi koji su sa tim povezani, ponekad
nedovoljna stručnost stečajnih upravnika i drugih aktera ovog postupka, mogu
doprineti lošijoj finansijskoj poziciji stečajnih poverilaca i daljem produbljivanju
insolventnosti privrednih učesnika. Stečajnom reorganizacijom se zadire i u postojeće
ugovorne odnose između stečajnog dužnika i poverilaca, ali se mogu primeniti i mere
koje zadiru u prava vlasništva stečajnog dužnika, čime se suštinski dotiče i njegova
privatna svojina. Cilj je da se sačuva privredni subjekt kao celina, sa njegovim ukupnim
poslovnim odnosima i zaposlenima, jer takav privredni subjekt vredi više u poređenju sa
vrednošću koja bi se ostvarila pojedinačnom prodajom imovine stečajnog dužnika.
Keywords
Array
Array
Array
Array
References
- Authors retain copyright and grant the journal right of first publication with the work simultaneously licensed under a Creative Commons Attribution License that allows others to share the work with an acknowledgement of the work's authorship and initial publication in this journal.
- Authors are able to enter into separate, additional contractual arrangements for the non-exclusive distribution of the journal's published version of the work (e.g., post it to an institutional repository or publish it in a book), with an acknowledgement of its initial publication in this journal.
- Authors are permitted and encouraged to post their work online (e.g., in institutional repositories or on their website) prior to and during the submission process, as it can lead to productive exchanges, as well as earlier and greater citation of published work (See The Effect of Open Access).