Sažetak
U radu pažnja je usmjerena na rasvjetljavanje transfernih cijena kao sredstva zloupotrebe instrumenata poreske konkurencije. Instrumenti poreske konkurencije imaju primarnu ulogu pri kreiranju nacionalne poreske privlačnosti za direktne strane investicije. Međutim, u cilju zaštite lokalne oporezive osnovice po osnovu zloupotrebe instrumenata poreske konkurencije, veliki broj zemalja je uveo obavezu plaćanja poreza na dobit u zemlji izvora. Ali sa procesom globalizacije i širenjem poslovanja multinacionalnih kompanija, odnosno povezanih pravnih lica, instrumenti poreske konkurencije ostali su pogodno područje zakonski dozvoljenog iznošenja dobiti putem primjene transfernih cijena. Podaci prikazani u radu pokazuju da, iako trend kretanja globalne stope poreza na dobit (kao dominantnog instrumenta poreske konkurencije) ima silaznu putanju, još uvijek su izražene oscilacije u stopama između zemalja širom svijeta, uključujući i postojeće nepodudarnosti i nedorečenosti nacionalnih poreskih propisa, pa transfene cijene već više od dvije decenije ugrožavaju ekonomsku, socijalnu i poresku stabilnost pojedinih zemalja. Uvođenjem agresivnijih poreskih revizija transfernih cijena, razvijene zemlje su uspjele, u određenoj mjeri, da ostvare kontrolu nad njihovom primjenom, ali zemlje u razvoju, zbog odsustva adekvatnih regulatornih i kontrolnih mehanizama, uslijed nedostatka finansijskih i kadrovskih resursa, i dalje predstavljaju aktivno žarište ovog rastućeg problema 21 vijeka.
Reference
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).