Sažetak
Dinamične promene u sektoru osiguranja zahtevaju novi sistem mera
performansi, koji omogućava monitoring većeg broja segmenata poslovanja društava
za osiguranje i zadovoljava različite informacione potrebe velikog broja stejkoholdera.
U skladu sa tim, u Republici Srbiji se primenjuje multidimenzionalni sistem mera
performansi – CARMEL okvir, koji je definisan u skladu sa metodologijom
Međunarodnog monetarnog fonda. S obzirom na to da ovi indikatori ukazuju na
efikasnost različitih poslovnih segmenata, analiza performansi društava za osiguranje
se ne može bazirati samo na jednoj grupi pokazatelja. Ocena finansijske stabilnosti i
rangiranje osiguravajućih društava može se izvršiti upotrebom različitih algoritama za
rudarenje podataka. Dobijeni rezultati pokazuju da se ključni interni faktori finansijske
stabilnosti ovih društava menjaju u različitim ekonomskim uslovima. Tokom perioda
finansijske krize najveći uticaj na finansijsku stabilnost imali su kvalitet menadžmenta,
kao i profitabilnost i likvidnost osiguravajućih društava. Klasifikacija društava za
osiguranje prema ostvarenim performansama je upoređena sa zvaničnim rangiranjem
koje vrši nadzorno telo na osnovu vrednosti imovine i ostvarenih premija. Može se
zaključiti da najveća osiguravajuća društva nisu i najuspešnija u svim ekonomskim
uslovima. Neadekvatno upravljanje kapitalom, kao i nemogućnost generisanja
investicionog portfolia i portfolia osiguranja, dovode do drastičnog smanjenja
profitabilnosti ovih društava.
Ključne reči
Reference
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).