Sažetak
Male oscilacije kursa svakako utiču na gubitak poverenja u dinar, a zbog plitkog tržišta i najmanja promena na strani ponude i tražnje dovodi do pomeranja kursa i unosi nesigurnost. Pojedini privrednici predlažu da se kurs dinara veže za inflaciju, kao i da se obezbedi potpuno predvidiv i stabilan kurs. Realni ili blago depresirani kurs podstakao bi konkurentnost izvoznika i, eventualno, razvoj novih proizvodnih linija koje, u uslovima precenjenog kursa, nisu imale ekonomsku opravdanost. Fiksni kurs bi doneo manje kamate, manji rizik i manju neizvesnost poslovanja, ali bi Srbija time iscrpila devizne rezerve. S druge strane, potpuno slobodan kurs, doveo bi do (realnog) pada dinara, što bi u nekom periodu sigurno dovelo do značajnog povećanja izvoza, ali bi posledice po privrednike i građane koji imaju kredite vezane za kurs evra bile katastrofalne. Posebnu pažnju u radu ćemo posvetiti depresijaciji kursa, jer je ona u principu povoljna za izvoznu konkurentnost Srbije, ali sa druge strane dovodi i do rasta troška servisiranja duga, kako za državni, tako i za privatni sektor. Oscilacije kursa dinara, apresijacija i depresijacija, imaju ponekad katastrofalne posledice na privredu, investiture, ali i na uvoz i na izvoz. U daljem radu ćemo posmatrati kretanje dinara u Srbiji, u vremenskom intervalu od 2009. do 2012. godine, sa ciljem da se uspostavi balans i održi ekonomska ravnoteža. Na deviznom tržištu vrši se i određena kontrola kretanja stranih valuta prema dinaru, pa u slučaju kada ekonomski interesi to zahtevaju, NBS na osnovu arbitrarnih kriterijuma može da interveniše na tržištu..Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Arsić, M., Mladenović, Z., Nojković, A., & Petrović, P. (2005). Makroekonometrijsko modeliranje privrede Srbije - teorijske osnove i rezultati. Beograd: CES Mecon.
Fondacija za razvoj ekonomske nauke. (2012). Kvartalni monitor ekonomskih trendova i politike Srbije. Preuzeto sa www.fren.org.rs/sites/default/files/qm/5_4.pdf
Fond za razvoj ekonomske nauke. (2007). Kvartalni monitor ekonomskih trendova i politika u Srbiji. Preuzeto sa ceves.org.rs/wp-content/uploads/2012/12/QM8.pdf
Jovović, D. (2011). Dinar i devizni kurs. Beograd: Prometej.
Jovović, D. (2011). Dinar i režim deviznog kursa. Bankarstvo, 40(11-12), 56-81. Preuzeto sa www.ubs-asb.com/Portals/0/Casopis/2011/11_12/UBS-Bankarstvo-11-12-2011-Jovovic.pdf
Kovačević, M. (2010). Uzroci pada i vrlo niskog nivoa konkurentnosti privrede Srbije. Kako povećati konkurentnost privrede i izvoza Srbije. Beograd: Naučno društvo ekonomista Srbije, Ekonomski fakultet.
Milenković, N. (2012). Devizni kurs kao instrument ekonomske politike - iskustva zemalja Istočne Azije. Ekonomski horizonti, 14(3), 139-149. doi:10.5937/ekonhor1203139M
Miljković, D. (2008). Međunarodne finansije. Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta.
Narodna banka Srbije. (2012). Izveštaj o inflaciji.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).