Sažetak
Krajem decembra 2019. godine, u gradu Vuhan u Kini, beleži se pojava virusne pneumonije kod velikog broja bolesnika. Ubrzo je otkriven uzročnik ove infekcije - novi koronavirus, nazvan SARS-CoV-2 zbog genetske sličnosti sa virusom koji izaziva teški akutni respiratorni sindrom (SARS-CoV). Infekcija se munjevito proširila na druge kontinente, a pandemija još uvek traje. Klinička slika varira od asimptomatske forme, preko simptoma infekcije gornjih respiratornih puteva, do pneumonije i akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS). Starije osobe, imunokompromitovani bolesnici i hronični internistički bolesnici su u riziku za tešku formu bolesti. Virus ulazi u ćelije preko receptora za angiotenzin konvertujući enzim 2 (ACE2) koji su prisutni praktično u svim tkivima u organizmu. Pored intersticijalne pneumonije, patološke promene se sreću i na drugim sistemima organa.U Srbiji je prvi slučaj zabeležen 6.marta 2020. godine. Veliki broj bolesnika je zahtevao angažovanje zdravstvenih radnika svih profila, uvođenje velikog broja zdravstvenih ustanova u COVID sistem. Pojava novog virusa iziskivala je potrebu za novim antivirusnim lekom. Na bazi prethodnog iskustva sa SARS-CoV virusom, korišćeni su antivirsni lekovi poznati od ranije, sa različitim stepenom uspeha. Terapija se menjala u skladu sa novim saznanjima, a od početka epidemije u Srbiji ustanovljen je nacionalni protokol za lečenje COVID-19, koji je išao u korak sa preporukama vodećih svetskih institucija.Najznačajniji događaj u toku pandemije je pojava vakcine protiv COVID-19, a vakcinacija u Srbiji je počela decembra 2020. godine. Brzina završetka penademija zavisi direktno od brzine i efikasnosti vakcinacije, uz druge epidemiološke mere.
Ključne reči
Array
Array
Array