Sažetak
Uvod/Cilj: Globalna pandemija izazvana SARS-KoV-2 virusom se odavno smatra vanrednom situacijom, gde broj slučajeva eksponencijalno raste, uprkos stalnim naporima da se infekcija suzbije. Iako je bolest KOVID-19 izazvana SARS-KoV-2 virusom, većini pacijenata se ordinira antibiotska terapija. Zabrinjavajuće je kakvi
će biti dugoročni efekti ovakvo široke primene antibiotika na antimikrobnu rezistenciju. Cilj ovog rada je da se, na osnovu dostupne literature: utvrdi kakav je uticaj pandemije KOVID-19 oboljenja na upotrebu antibiotika u cilju lečenja; utvrdi kakva je globalna situacija rezistencije na antibiotike; identifikuju ključne
oblasti u kojima bi bile potrebne hitne promene.
Metode: Sproveden je sistematski pregled aktuelne literature o upotrebi antibiotika u lečenju KOVID-19 infekcije kod pacijenata. Pretražene su publikacije u bazama podataka PubMed i MEDLINE, objavljene od marta 2020. do septembra 2021. godine.
Rezultati: Antibiotici su prepisivani kod između 76,8% i 87,8% pacijenata lečenih od KOVID-19 oboljenja. Antibiotici su se u manjoj meri prepisivali deci u odnosu na odrasle (38,5%, u odnosu na 83,4%). Najčešće ordinirani antibiotici su bili fluorohinoloni (20%), makrolidi (18,9%), β-laktamski antibiotici (15,0%), i cefalosporini (15,0%). Samostalno uzimanje antibiotika je identifikovano kao jedan od bitnih faktora koji doprinose antimikrobnoj rezistenciji tokom KOVID-19 pandemije.
Zaključak: Uticaj pandemije KOVID-19 oboljenja na globalnu antimikrobnu rezistenciju je još uvek nepoznat i verovatno će biti neravnomerno raspoređen u opštoj populaciji. Iako su kod pacijenata sa KOVID-19 oboljenjem korišćeni različiti antibiotici, njihova uloga i potreba za njihovom primenom u lečenju ove infekcije
se još utvrđuje. Za sada nema pouzdanih podataka da primena antibiotika, u slučajevima KOVID-19 infekcija koje nisu udružene sa bakterijskim infekcijama, ima efekat na tok bolesti i mortalitet.
Ključne reči
Array
Array
Array