Sažetak
Pacijenti sa hematološkim malignitetima imaju povećan rizik od teških formi KOVID-19 infekcije i veću smrtnost, u poređenju sa pacijentima sa KOVID-19 infekcijom u opštoj populaciji, zbog imunosupresije izazvane samom hematološkom bolešću i/ili onkološkom terapijom, često uznapredovalog životnog doba, ali i niskog nivoa serokonverzije nakon vakcinacije. Oni takođe imaju povećan rizik i od zaražavanja, zbog potrebe za čestim dolascima u zdravstvene ustanove i visoke izloženosti drugim bolesnicima. Rezultati publikovanih studija naglašavaju važnost strategija prevencije KOVID-19 infekcije kod ovih bolesnika, zasnovanih na merama kontrole infekcije i fizičkog distanciranja, kao i na pravovremenoj vakcinaciji. Faktori rizika, koji su se pokazali ključnim za razvoj teških oblika bolesti, jesu: starosno doba, prisustvo komorbiditeta, prisustvo maligniteta, progresivna bolest, kao i vrsta onkološke terapije koju je pacijent dobijao. Stoga, bolesnici sa hematološkim malignitetima predstavljaju prioritetnu grupu pacijenata za vakcinaciju, koja je preporučena od strane svih međunarodnih stručnih udruženja. Imajući u vidu da su ovi bolesnici pod rizikom da ne razviju adekvatan imunološki odgovor na vakcinu, postoje dileme oko optimalnog vremenskog perioda kada treba primeniti vakcinu, u kojoj dozi, i kakav je kapacitet razvoja imunološkog odgovora na vakcine kod pojedinih hematoloških maligniteta. Studije su pokazale da je, i pored slabijeg imunološkog odgovora na vakcinu, smrtnost vakcinisanih pacijenata kod hematoloških maligniteta značajno manja, u odnosu na nevakcinisane bolesnike.
U ovom članku urađen je pregled relevantnih studija, u kojima su analizirane karakteristike, morbiditet i mortalitet pacijenata sa hematološkim malignitetima i infekcijom KOVID-19, kao i uloga i efikasnost vakcinacije kod ovih pacijenata.
Ključne reči
Array
Array