Abstract
Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike između aspekata agresivnog ponašanja učenika, njihovih prednosti (zaštitnih čimbenika) u prevenciji poremećaja u ponašanju i školskih postignuća, između djece u institucionalnoj skrbi i djece izvan institucionalnih oblika odgoja. Istraživanje je provedeno na uzorku 264 učenika sedmog i osmog razreda osnovne škole, od kojih je 134 bilo u institucionalnoj skrbi, dok ih je 130 bilo izvan institucionalnih oblika odgoja. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom, u sklopu kojeg su bila dva mjerna instrumenta: Ček-liste prednosti i Buss & Perry-jeva upitnika agresivnosti (AQ). Djeca smještena u dječjim domovima pokazuju veću učestalost agresivnog ponašanja, u usporedbi s djecom koja su izvan institucionalne skrbi. Djeca smještena u institucionalnoj skrbi pokazuju manje izražene zaštitne faktore za prevenciju poremećaja u ponašanju, lošiji opći školski uspjeh, kao i lošiji uspjeh iz Prirode/Biologije. u odnosu na izvaninstitucionalnu djecu. Pronađena je negativna i statistički značajna povezanost između pojavnosti agresivnog ponašanja i zaštitnih čimbenika u prevenciji poremećaja ponašanja te između pojavnosti agresivnog ponašanja i općeg školskog uspjeha. Značajna pozitivna povezanost pronađena je između zaštitnih čimbenika i uspjeha u Engleskom jeziku. Rezultati ukazuju na nužnost razmatranja alternativnih oblika skrbi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, uskom suradnjom svih relevantnih čimbenika koja skrbe za djecu.
References
Ajduković, M., Kregar Orešković, K., & Laklija, M. (2007). Značaj teorije privrženosti za konceptualizaciju javne skrbi za djecu. Ljetopis socijalnog rada, 14 (1), 93-118.
Ajduković, M., Rajhvajn Bulat, L., & Sladović Franz, B. (2008). Agresivno i prosocijalno ponašanje djece u dječjim domovima. Ljetopis socijalnog rada, 15 (2), 185-213.
Ajduković, M., & Sladović Franz, B. (2005). Razlozi izdvajanja i obilježja života u primarnoj obitelji djece u javnoj skrbi. Dijete i društvo, 7 (2), 328-354.
Bilić, V. (2001). Uzroci, posljedice i prevladavanje školskog neuspjeha. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.
Brdar, I., & Rijavec, M. (1998). Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP –Vern.
Finzi, R., Cohen, O., Sapir, Y., & Weizman, A. (2000). Attachment styles in maltreatment children: A comparative study. Child Psychiatry and Human Development, 31(2), 113-128.
Granic, I., & Patterson, G. R. (2006). Toward a comprehensive model of antisocial development: A systems dynamic systems approach. Psychological Review, 113, 101-131.
García-León, A., Reyes, G. A., Vila, J., Pérez, N., Robles, H., & Ramos, M. M. (2002). The Aggression Questionnaire: A Validation Study in Student Samples. The Spanish Journal of Psychology, 5 (1), 45-53.
Gerbner, G., Gross, L., Morgan, M., & Signorelli, N. (1980). The ‘mainstreaming’ of America: violence profile no. 11. Journal of Communication, 30(3), 10-29.
Gerbner, G., Gross, L., Morgan, M., & Signorelli, N. (1981). A curious journey into the scary world of Paul Hirsch. Communication Research, 8, 39-72.
Hawkins, R. P., & Pingree, S. (1990). Divergent psychological processes in constructing social reality from mass media content. U: Signorielli, N., Morgan, M.: Cultivation Analysis: New Directions in Media Effects Research (str. 35-50). Newbury Park: Sage.
Juul, J. (2001). Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Educa.
Juul, J. (2002). Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi. Zagreb: Alinea.
Kaplan, D.S., Liu, X., & Kaplan, H.B. (2001). Influence of parents’ self-feelings and expectations on children’s academic performance. The Journal of Educational Research, 94 (6), 360-369.
Killen, K. (2001). Izdani. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
Kranželić Tavra, V., & Bašić, J. (2005). Školski neuspjeh i napuštanje škole. Dijete i društvo, 7 (1), 15-28.
Lacković Grgin, K. (1994). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Lambaša, L., & Matijević, M. (2009). Zaštita djece smještene u institucijama. Konvencija o pravima djece, Zbornik radova. Zagreb: Udruga Pravnik, 131-155.
Lebedina Manzoni, M. (2005). Poremećaji emocija. Dijete i društvo, 7 (1), 76-101.
Lebedina Manzoni, M. (2010). Psihološke osnove poremećaja u ponašanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Mihić, J., & Bašić, J. (2008). Preventivne strategije – eksternalizirani poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja djece i mladih. Ljetopis socijalnog rada, 15 (3), 445-471.
Patterson, G.R. (1982). Coercive family process. Eugene, OR: Castalia.
Patterson, G.R. (1993). Orderly change in a stable world: The antisocial trait as a chimera. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 61, 911-919.
Patterson, G.R. (2005). The next generation of PMTO models. The Behavior Therapist, 28(2), 25-32.
Patterson, G.R., DeBaryshe, B.D., & Ramsey, E. (1989). A developmental perspective on antisocial behavior. American Psychologist, 44, 329-335.
Sladović Franz, B. (2003). Psihosocijalni razvoj djece u dječjim domovima. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Vasta, R., Haith, M.M., & Miller, S.A. (2004). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., & Miljković, D. (2003) Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.
Vulić Prtorić, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Žic Grgat, B., & Jelavić, M. (2005). Institucionalna skrb o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi i perspektive razvoja skrbi o djeci izvan obitelji. Dijete i društvo, 7 (2), 297-327.
Žižak, A. (2001). Obilježja životnog okruženja dječjih domova. Dijete i društvo, 3 (4), 437-454.
Žižak, A. (2009). Obilježja i tretman nasilnog ponašanja djece i mladih. Dijete i društvo, 11 (1/2), 103-120.
Self-archiving policy.