Sažetak
Uvod/Cilj. Kraniosinostoza je stanje koje nastaje intrauterino ili se razvija u odojačkom periodu, a predstavlja prerano srastanje kranijalnih sutura. Ovakvo srastanje sutura ograničava normalan razvoj kranijuma i dovodi do poremećaja u fazi brzog rasta i razvoja mozga. Nastanak kraniosonostoza povezan je sa povećanom incidencijom kašnjenja u razvoju tokom odojačkog perioda. Tretman kraniosinostoza je hirurški. Uloga fizijatra je da u postoperativnom periodu izvrši procenu psihomotornog razvoja i sprovede habilitacioni tretman. Cilj ovog rada je bio da se kod dece operisane od kraniosonostoza u prvoj godini života utvrdi distribuciju tipa kraniosinostoza prema uzrastu i polu deteta, utvrdi efikasnost habilitacionog tretmana i ispitaju somatosenzorni evocirani potencijali u preoperativnom i postoperativnom periodu. Metode. Sprovedena je retrospektivna studija, a podaci su prikupljeni iz medicinske dokumentacije 51 deteta kod kojih je postavljena dijagnoza kraniosinostoze i urađena hiruška intervencija, a kod kojih je ustanovljeno kašnjenje u motornom razvoju u odnosu na uzrast i tip kraniosinostoze. Deca obuhvaćena ovim istraživanjem su, tokom praćenja, bila uključena u habilitacioni tretman. Rezultati. Pokazano je da rano dijagnostikovanje i hirurška intervencija imaju povoljan efekat na razvoj motornih funkcija dece obolele od kraniosinostoze. Takođe je dokazan značaj stimulacionog tretmana u postoperativnom periodu na dostizanje adekvatnog stepena motornog razvoja deteta u odnosu na starosnu dob. Rezultati našeg istraživanja potvrđuju rezultate dobijene u ranije objavljeni studijama, da deca koja nisu operisana i uključena u habilitacioni tretman postoperativno, pokazuju kašnjenje u psihomotornom razvoju umerenog stepena. Zaključak. Habilitacioni tretman značajno je smanjio odstupanja u psihomotornom razvoju dece sa kraniosinostozom, ukoliko je započet odmah posle hirurške intervencije.
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Array
Reference
Melville H, Wang Y, Taub PJ, Jabs EW. Genetic Basis of Poten-tial Therapeutic Strategies for Craniosynostosis. Am J Med Genet A 2010; 152A(12): 3007–15.
Da Costa AC, Anderson VA, Savarirayan R, Wrennall JA, Chong DK, Holmes AD et al. Neurodevelopmental functioning of in-fants with untreated single – suture craniosynostosis during early infancy. Childs Nerv Syst 2012; 28(6): 869–77.
Wall SA, Thomas GP, Johnson D, Byren JC, Jayamohan J, Magdum SA et al. The preoperative incidence of raised pressure in non-syndromic sagittal craniosynostosis is underestimated in litera-ture. J Neurosurg Pediatr 2014; 14(6): 674–81.
Kajdic N, Spazzapan P, Velnar T. Craniosynostosis-Recognition, clinical characteristics, and treatment. Bosn J Basic Med Sci 2018; 18(2): 110–6.
Ruane EJ, Garland CB, Camison L, Fenton RA, Nischal KK, Pollack IF at al. A Treatment Algorithm for Patients Pre-senting with Sagittal Craniosynostosis after the Age of 1 Year. Plast Reconstr Surg 2017; 140(3): 582–90.
Paniagua B, Emodi O, Hill J, Fishbaugh J, Pimenta LA, Aylward SR, at al. 3D of Brain Share and Volume After Cranuial Vault Remodeling Surgery for Craniosynostosis Correction in In-fants. Proc SPIE Int Soc Opt Eng 2013; 8672: 86720V.
Sze RW, Parisi MT, Sidhu M, Paladin AM, Ngo AV, Seidel KD et al. Ultrasound screening of the lambdoid suture in the child with posterior plagiocephaly. Pediatr Radiol 2003; 33(9): 630–6.
Hellbrugge TH, Coulin S, Reisa Bergezann E, Kohler G, Lajosi F, Schamberger R. Munchener Funktionelle Entwicklungsdiagnos-tik. Munchen: Univesitat Munchen, Institut fur sociale Padi-atric und Jugendmedizin; 1977. (German)
Vojta V. Die Zerebralen Bewegungsstörungen im Säugling-salter. Stuttgart: Enke 1984. (German)
Bellew M, Chumas P. Long-term developmental follow up in children with nonsyndromic craniosynostosis. J Neurosurg Pe-diatr 2015; 16(4): 445–51.
Ardalan M, Rafati A, Nejat F, Farazmand B, Majed M, El Khashab M. Risk factors associated with craniosynostosis: a case control study. Pediatr Neurosurg 2012; 48(3): 152–6.
Patel A, Yang JF, Hashim PW, Travieso R, Terner J, Mayes LC, et al. The impact of age at surgery on long-term neuropsycho-logical outcomes in sagittal craniosynostosis. Plast Reconstr Surg 2014; 134(4): 608e–17e.
Governale LS. Craniosynostosis. Pediatr Neurol 2015; 53(5): 394–401.
Speltz ML, Collet BR, Wallace ER, Starr JR Cradock MM, Buono L, et al. Intellectual and academic functioning of school-age children with single-suture craniosynostosis. Pediatrics 2015; 135(3): e615–23.
Knight SJ, Anderson VA, Spencer-Smith MM, Da Costa AC. Neu-rodevelopmental Outcomes in Infants and Children with Sin-gle-suture Craniosynostosis: a systematic review. Dev Neuro-psychol 2014; 39(3): 159–86.