Sažetak
Sažetak: Srpskom sanitetu pre dolaska misije Hantera (u prvoj fazi suzbijanja epidemija) cilj je bio da obnovi borbenu gotovost svoje vojske. Sopstvenim snagama u tome nije uspeo. Hanterovim zalaganjem (u drugoj fazi suzbijanja) okončava epidemija: a) koordiniranim aktivnostima, uz b) dalje pooštravanje mera, te v) smišljenim sredstvima za depedikulaciju (Stamersovo bure, „srpsko bure“). O pitanjima od vojnog značaja sudilo se odmah, jer su ove ocene bile bitne za predstojeće vojne aktivnosti. Trebalo je doneti sud visokog nivoa hitnosti: i) da li je preduzetim obnovljena borbena gotovost vojske Srbije, i ii) da li je preventivnim delovanjem sanitetskih ekipa moguće postići bezbedan boravak savezničkih jedinica (bez obolevanja) na području na kome postoji rizik od pojave pegavog tifusa. Ovi sudovi su međusobno uslovljeni jer dokazana sredstva u suzbijanju su potom mogla da se koriste za realizaciju narednog cilja. Vukšićevom ocenom 1989. g. je podržana Hanterova aktivnost i doprinosi. Ocenama Hantera i Vukšića ostala je nerazmatrana „srpska, prva faza“. Analize prve faze suzbijanja epidemija ukazuju da je tokom nje srpski sanitet imao vrlo značajnih poduhvata. Genčić izgrađuje specijalnu prevenciju u obe faze, tj. tokom celog perioda trajanja epidemija. To ukazuje na postojanje nemoći medicine pre započinjanja epidemija 1915. i da su žrtve nastale najvećim delom ovim razlogom. Genčić podržavao Hanterove aktivnosti. Hanter je ocenjen: uspešnim; a on, njegov kolaborant: neuspešnim, pa je to apsurd. Srpski sanitet je odabrao ispravnu strategiju i upotrebljavao komore na suvi topli vazduh. To je doprinos srpskog saniteta medicini sveta u prevenciji pegavca. Naučne ocene, a pogotovo istorijsko-medicinske, u odnosu na vojne, su mogle da nastanu kasnije. Potrebno je da se domaće ocene događanja 1915. istorijsko-medicinski preispitaju, osnov bi bio u razlikovanju nemara izvršioca i nemoći medicine usled njoj nepoznatog.
Ključne reči: specijalna prevencija, epidemije 1915., Hanter, Stamers, Nikol, Genčić, Batut, Vulović, Vukšić, faze suzbijanja epidemija, „srpsko bure“, komore na topli suvi vazduh
Ključne reči
Array
Array
Array
Array
Reference
REFERENCES
Vukšić LJ. A historical review of the eradication of Louse-borne typhus (Typhus exanthematicus) in Serbia, 1914–1915. Arhiv za istoriju zdravstvene kulture Srbije 1989; 18(1–2): 45–57. (Serbian)
Hunter W. The Serbian Epidemics of Typhus and Relapsing Fever in Serbia in 1915. Novi Sad: Prometheus; 2016.
Hunter W. The Serbian Epidemics of Typhus and Relapsing Fever in 1915: Their Origin, Course, and Preventive Measures employed for their Arrest: (An AEtiological and Preventive Study based on Records of British Military Sanitary Mission to Serbia, 1915.). Proc R Soc Med 1920; 13(Sect Epidemiol State Med): 29–158.
Čukić G. What does the history of Louse-borne typhus teach us?. Berane: Centar za kulturu Berana; 2016. (Serbian)
Čukić G. Disinfestation using dry warm air in the territory of Yugoslavia in the First and Second World Wars]. Timočki medicinski glasnik 2005; 30(2): 85–90. (www.tmg.org.yu) (Serbian)
The printed book of Louse-borne typhus. In: Marković A, Perišić M, editor. The First World War, in the documents of the Archives of Serbia. Volume 2, 1915. Belgrade: Arhiv Srbi-je; 2016. pp. 75–6.
Čukić G. Golgotha and the medical epoch of 1914/1915. A special epidemiology of typhus between 1909 and 1919). Timočki medicinski glasnik 2007; 32(4): 194–204. (Serbian)
Jovanović-Batut M. Typhus, how it spreads and how it can be suppressed. Srpske novine Niš 28.01.1915, 2–4.
Čukić G. The Disinfection Centre in 1915 in Niš. Acta Med Medianae 2016; 55(4): 97–103. (Serbian)
Čukić G. The State Committee for the Prevention of Infec-tious Diseases in 1915. In: Proceedings of the VIII Scientific Meeting on the History of Medicine, Pharmacy, Veterinary Medicine and National Health Culture. Vol. 7. Zaječar; 2016. pp. 29–46. (Serbian)
Genčić L. Raport number 8257/15.01 1915. Vojni Arhiv p3а,k101,f3,d14.
Protić Đ. Serbian barrel. Vojnosanitetski Glasnik 1933; 4: 198–205. (Serbian)
The Commission for the Control of infectious diseases ap-pointed by the High Command in Kragujevac. A brief instruc-tion for disinfection. 30.03 1915. Kragujevac; 1915. (Serbian)
Hanter W. A lecture on the prevention and arrest of lice-borne diseases by new methods of disinfection. Lancet 1918; 192: 377–8.
Čukić G. Dr. Lazar Genčić, Col. (1868-1942) (Chief of the Serbian Military-medical Corps High Command, 1912-1916). Acta Medica Meidanae 2009; 48: 66–74. (Serbian)
Apendix. In: Stanojević V, editor. A History of the Serbian Mil-itary-medical Corps. Our medical experience during the war. Belgrade: VIC; (first issued 1925). 1922. p. 405–13. (Serbian)
Čukić G. In 1915 the emergence of special typhus fever pre-vention in Serbia. Tokovi (Berane) 2017; (2): 165–96.
Stanojević V. The Typhus epidemic in our army 1914-1915. In: Stanojević V, editor. History of the Serbian Military Medical Corps. Our medical experience during the war. Belgrade: VIC (first issued 1925); 1992. p. 336–45. (Serbian)
Dimitrijević B. In a container: records of a Serbian military sur-geon 1916-1918. Belgrade: A Guide for Parents; 2004. (Serbi-an)
Nedok A. The withdrawal of the Serbian army towards the Al-banian coast and its evacuation to Corfu in 1915/1916. The work of the military and medical service. Beograd: AMD; 2006. (Serbian)
Špadijer-Džinić J. Social Pathology. Beograd: ZUNS; 1988. (Serbian)
Čukić G. Scientific contributions in taking measures against the epidemic of Louse-borne typhus in 1915. In: Proceedings of the Sixth Scientific Meeting on History of Medicine, Phar-macy, Veterinary Medicine and National Health Culture, Vol. 5. Zaječar; 2014. pp. 67–81. (Serbian)